Tesla na hrvatskom euru potaknuo je veliku raspravu, no malo se govori o mogućim ekonomskim rizicima odustajanja od kune i prelaska na zajedničku europsko-unijsku valutu. Građani i Hrvatska narodna banka tako su izabrali „šahovnicu“ i glagoljicu i zemljopisne obrise RH, te Nikolu Teslu i kunu – nju ovaj put samo slikovno, ne i imenom.
Vlada je poručila da likovni motivi potencijalno olakšavaju prijelaz na euro, uz „emocionalno povezivanje tradicije s novom valutom“, no to nikako nije dovoljno, piše Deutsche Welle.
Hrvatski prelazak na euro komentirao je neovisni analitičar Guste Santini. Ocjeni je kako posrijedi ohrabrujući dojam, ali da ima prostora za napredak.
''Ukoliko se on ne iskoristi, pak, može biti još gore. No prvo nešto o cijenama. Straha od iole ozbiljnijeg udara ne treba biti. Udar može biti jednokratan, ne i strašno težak, kao što je bilo u Sloveniji. Pritom je najvažnije znati da danas jednostavno ne postoji inflacija u starim, klasičnim pojmovima. Kapitalizam danas ima problem eventualno s potrošnjom, ne proizvodnjom'', komentirao je Santini.
''Problem je u našem slučaju nešto drugo: euro može biti prilika za napredak, ali i veliki uteg o vratu. Ovisi najviše o tome koliko smo spremni uključiti se u pripadajući kontekst'', rekao je analitičar.
Santini već godinama iskazuje načelno pozitivan stav prema preuzimanju eura, no RH bi za početak morala imati proizvodniju ekonomiju. Osjetno više negoli je slučaj.
''Struktura ekonomije nam je izuzetno problematična. Visoka državna potrošnja, preveliki udio usluga, zgažena industrija, loša porezna politika, itd. Bojim se da ćemo tako primiti euro kao novi teret, umjesto poticaj za razvoj. Ova država o tome uopće ne vodi računa, nas više zanima hoće li na centima biti Dubrovnik ili Plitvice. To je neozbiljno, ali nije problem u euru. Naš je Istočni grijeh bio onaj prema nacionalnoj valuti, kad smo od nje napravili monetarnog manekena, a funkciju novca već je nosila marka pa euro'', kaže Santini.
''Moramo već sad početi plakati zbog primanja visoke pomoći od EU-a, umjesto što slavimo, jer je to pravi znak da smo siromašni, ne da imamo sreće. Dobra treba stvarati, ne ih samo dijeliti, jer će tome brzo doći jako bolan kraj'', upozorava Santini.
Santini zato vjeruje da se ne treba plašiti eura i njegovih loših efekata, nego nespremnosti hrvatskih političara i ekonomskih stratega. Valjalo bi izbjeći sudbinu Grčke koja je nakon upadanja u najteže probleme gorko zažalila za svojom nacionalnom drahmom kao mehanizmom aktivne monetarne politike.