BROJKE NE LAŽU /

Uvoz hrane strelovito raste, a naši poljoprivrednici se žale: 'Nisam imao gdje prodati...'

Raste uvoz, ali raste i izvoz. Ipak, nedovoljno pa je vanjsko-trgovinski deficit u hrani, od prošle godine, povećan čak 23 posto

19.5.2020.
21:00
VOYO logo

Kao jedna od pozitivnih posljedica koronakrize u Hrvatskoj se često spominjao fokus kupaca na domaće proizvođače hrane. No, koliko je taj put dalek - najbolje govori podatak da je Hrvatska u prošloj godini uvezla hrane u vrijednosti od 25 milijardi kuna. 

To je 2,7 milijardi kuna više nego godinu prije. Podaci su to Hrvatske gospodarske komore. Ni u prva dva mjeseca ove godine nemamo se čime pohvaliti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Imao sam 300.000 sadnica salate, 200.000 mi je ostalo"

Nikad se nije više govorilo o domaćem povrću, voću i mesu, no brojke ne lažu. Hrvatska iz godine u godinu uvozi sve više. Tako je, kaže ovaj proizvođač voća i povrća,  bilo i tijekom koronakrize kada se vjerovalo da je stalo sve pa  i uvoz.

"Ja sam imao 300.000 sadnica salate, ostalo mi je jedno 200.000. Nisam imao uvjete nigdje da ih prodam", rekao je proizvođač voća, povrća i cvijeća Zdravko Vrljić. "Svaki dan se uvozilo iz Srbije, Makedonije, Austrije...", dodaje Vrljić. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kupus iz Makedonije, češnjak iz Kine...

Voće i povrće koje smo kupili na dva različita mjesta dolazi iz čak 7 zemalja. Kupus je iz Makedonije, luk iz Albanije, jabuke iz Italije, zelena paprika iz Albanije, a crvena iz Španjolske. Žute kruške su iz Grčke, zelene iz Južne Afrike, a češnjak je, sad je to već svima poznato, iz - Kine. 

Osim tropskog voća Hrvatska može proizvesti gotovo sve drugo. "Ali, na žalost, ne proizvodi pa zato imamo veliki uvoz. U voću, uz banane i agrume pretežit je uvoz koštičavog voća, zatim jezgričavog voća, a kod povrća imamo velik uvoz rajčice, različitih kategorija luka i krumpira", kaže Žaklina Jurišić iz Sektora za poljoprivredu pri HGK-u. 

Da domaćeg voća i povrća ne bi smjelo nedostajati slažu se i proizvođači.  "S mandarinama uvijek zadovoljavamo. S jagodama možemo isto zadovoljit kad pođu naše jagode. Možemo ljetnu proizvodnju zadovoljiti sa salatom, rajčicom, krastavcem", nabraja Vrljić. 

Nije problem samo u voću i povrću

Problem kod uvoza nije samo vezan za voće i povrće kod kojeg Hrvatska bilježi najmanju pokrivenost proizvodnje.  Prošle godine uvezeno je 83 milijuna kilograma svinjetine u vrijednosti 207 milijuna eura. 78 milijuna kilograma kruha, peciva, kolača i keksa u vrijednosti 170 milijuna eura. Uvozi se puno i mlijeka i mliječnih proizvoda. Prošle godine u vrijednosti od čak 268 milijuna eura. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Unutar kategorije mesa, najviše uvozimo svinjsko meso - uvozimo ga u vrijednosti više od 200 milijuna eura. Slijedi govedina i meso peradi", kaže Jurišić. 

Raste uvoz, ali, raste i izvoz. Ipak, nedovoljno pa je vanjsko-trgovinski deficit u hrani, od prošle godine povećan čak 23 posto. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Za prva dva mjeseca 2020. deficit se povećao za 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a to je negativna bilanca od gotovo 180 milijuna eura. Krajnje je vrijeme da stane ovakav galopirajući uvoz.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo
Još iz rubrike