Prema izmjenama i dopunama Zakona, kako piše Jutarnji, banke bi imale obvezu pratiti financijske transakcije te kategorije, kao i transakcije članova njihovih obitelji.
Ako primijete nešto sumnjivo, o tome bi morali promptno izvijestiti Ured za sprječavanje pranja novca.
Uz najviši politički vrh, pod "povećalom banaka" bit će i transakcije zamjenika ministara, visokih pravosudnih dužnosnika, ali i članovi upravnih tijela političkih stranaka, članovi uprava i nadzornih odbora tvrtki u državnom vlasništvu, članovi savjeta Hrvatske narodne banke, ali i još neki drugi. Sve su te izmjene na tragu europskih direktiva za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma koje je Hrvatska usvojila. Dosad je ta obveza vrijedila samo za inozemne državljane.
Uz obvezne "likove", čije će transakcije biti pod povećalom, banke će i same morati identificirati politički izložene osobe i pratiti njihove transakcije te prijavljivati Uredu ako primijete nešto sumnjivo. Primjerice, lokalne dužnosnike.
Pod povećalom hrvatskih banaka bit će i transakcije visokih vojnih dužnosnika, ali i stranih veleposlanika u Hrvatskoj. Ured za sprječavanje pranja novca već sada ima mogućnost izravnog ulaska u informacijske sustave MUP-a i Porezne uprave.
Hrvatski Ured za sprječavanje pranja novca od 2009. do 2016. godine obradio je 2662 predmeta, odnosno transakcije vrijedne više od 12 milijardi kuna. Od toga, Ured je blokirao transakcije teške više od 175 milijuna kuna zbog sumnji na pranje novca i financiranje terorizma.
Kako piše Jutarnji, novina u zakonu bit će i Registar stvarnih vlasnika, središnja elektronička baza podataka koja će sadržavati podatke o stvarnim vlasnicima svih pravnih subjekata osnovanih na području Hrvatske. Banke i po dosadašnjem zakonu već utvrđuju stvarnog vlasnika, a poslovni subjekti također će biti dužni dostaviti taj podatak u Registar stvarnih vlasnika. Ako neka pravna osoba uđe u posao s "peračem novca" ili "financijerom terorizma", moći će biti kažnjena novčanom kaznom do pet milijuna eura.
