Odlučujući o odredbama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika čiju je ocjenu ustavnosti tražila Udruga hrvatskih sudaca i više pojedinaca, ustavni suci su podsjetili da način uređivanja sudačkih plaća, kao i drugih naknada, ali i mirovine koja im pripada "osigurava njihovu materijalnu neovisnost, koja je inherentni dio jamstava njihove ukupne individualne neovisnosti". Stoga navode da za uređivanje plaća i drugih materijalnih naknada koje im pripadaju vrijede posebna pravila koja to uređenje razlikuju od svih ostalih.
Zanemareni temeljni postulati koji proizlaze iz načela diobe vlasti
"Čini se da je zakonodavac, u dijelu koji se tiče određivanja osnovice za obračun plaće sudaca, zanemario temeljne postulate koji proizlaze iz načela diobe vlasti, zasebno i zajedno s ustavnim zahtjevom za neovisnošću sudstva, kad je riječ o odnosima između sudstva i političke egzekutive. Zakonodavac je, naime, svoju ustavnu ovlast da određuje plaće sudaca osporenom odredbom prenio na Vladu, prepustivši joj da to pitanje slobodno uređuje svojim odlukama. Davanje u nadležnost političkoj egzekutivi (Vladi) da izravno utječe na određivanje plaća sudaca a priori znači da su odnosi između dviju grana državne vlasti (izvršne, to jest političko-egzekutivne i sudbene) postavljeni na osnovama koje su objektivno neprihvatljive u demokratskom društvu, utemeljenom na načelu diobe vlasti i vladavini prava, sve u svjetlu ustavnog zahtjeva da sudstvo mora biti samostalno i neovisno" navode ustavni suci u svom obrazloženju.
Sukladno tome, zaključili su, iz Ustava proizlazi zahtjev da sve elemente plaće sudaca mora uređivati zakonodavac svojim zakonom donesenim u demokratskoj parlamentarnoj proceduri na način koji poštuje bit jamstva stabilnosti sudačke funkcije, to jest pravilnog, stručnog i nepristranog provođenja pravde, pri čemu svi elementi sudačkih plaća moraju biti primjereni dostojanstvu sudačke profesije i teretu odgovornosti sudaca.
Ustavni sud je u istoj odluci ukinuo i odredbu o naknadi materijalnih troškova pravosudnim dužnosnicima prema propisima koji vrijede "za ostale korisnike državnog proračuna".
