Ekonomski savjet predsjednika Republike Zorana Milanovića sastao se danas na Pantovčaku kako bi analizirali Nacionalnu strategiju razvoja Hrvatske do 2030. godine. Nakon sjednice izjave su dali Zoran Milanović te predsjednik Savjeta i posebnog savjetnika predsjednika za ekonomiju Velibor Mačkić.
Milanović je najavio da neće odgovarati na pitanja koja nemaju veze s temom.
"Raspravili smo sva pitanja u Nacionalnoj strategiji razvoja Hrvatske do 2030. Fale jasni prioriteti. Imate navedeno sve, ali ne postoji kada bi se nešto trebalo napraviti. Čini se da je strategija bila primarno napravljena samo kako bi se povukla sredstva iz EU fondova. To onda znači da glavnu ulogu ima javni sektor. Primarni problem je produktivnost i tu je razlog zaostajanja RH. Ako je analitička podloga napravljena, a ona je zaista u redu, no dokument je trebao koristiti neka naša znanja", pojasnio je Milanovićev savjetnik Velibor Mačkić.
"Dokument nije loš, ali nije dovoljno dobar. Mi ćemo dati svoj konstruktivni doprinos. To je puno temeljitije nego da sam nekog poslao da se pridruži Vladinoj radnoj skupini. To je zato jer premijer Plenković nije htio u izradu uključiti i predstavnike opozicije", istaknuo je Milanović.
Njega je, kaže, premijer Andrej Plenković osobno pozvao da se uključi u radnu skupinu oko izrade strategije.
"Odgovorio sam mu vrlo rado, ali sam tražio i da se priključi saborska opozicija. Znamo kako će to izgledati u Saboru. To će biti automatski izglasano, i taj dokument neće imati težinu", kazao je Milanović.
U godinu dana iznos fiskaliziranih računa pao je za 15 posto, a gospodarski pad Hrvatske bit će među najvećima u EU, rekao je predsjednik.
Porez na nekretnine i smanjenje PDV-a?
"To je ogroman zalogaj i nikome ga ne bih gurao pod nos kao nešto što nije proveo. Postoji puno modela i pristupa. U SAD-u je od države do države drugačije. Penaliziranje onih koji imaju je samo djelomični smisao. Što se tiče PDV-a, Hrvatska ima visoku stopu. Sada govoriti o tome koliko će biti je sporedno za konkurentnost. PDV je najpredvidljiviji oblik financiranja države i tako treba i biti dok se ne smisli nešto drugo. No drugi porezi se smanjuju. Vlada ide i dalje sa smanjem poreza na dobit, to se sustavno smanjuje. U tom segmentu Hrvatska spada u države s malim poreznim opterećenjem", odgovorio je Milanović na novinarsko pitanje.
Rekao je i da će se njegov ekonomski savjet zadržati samo na analizi Nacionalne strategije.
"Ne slažem se s onim što slušam stalno, mi imamo strategiju za sve - za nošenje crnih maski, za nošenje ružičastih maski. Ne može strategija postojati za sve jer onda ništa nije strategija. Ovo je strategija, čak previše transparentna u kojoj jedna država do u detalje ogoljuje svoje namjere: tu je riječ i o kulturi i o pticama pjevicama", rekao je Milanović dodajući da nešto treba ostati i za taktiku.
Upitan i za krizu uzrokovanu koronavirusom, predsjednik je rekao: "Treba nam taktika za izlazak iz ove situacije koja nas sve mentalno iscrpljuje."
Ekonomski savjet Predsjednika
Savjet predsjednika sastavljen od ekonomskih stručnjaka osnovan je početkom prosinca, a kako je najavljeno, vodit će stručne rasprave i davati mišljenja radi pripreme odgovarajućih strateških podloga te analize dugoročnih trendova i strukture hrvatske ekonomije.
Za članove Savjeta imenovani su prof. dr. sc. Đula Borozan (Ekonomski fakultet Osijek), prof. dr. sc. Boris Cota (Ekonomski fakultet Zagreb), izv. prof. dr. sc. Bruno Ćorić (Ekonomski fakultet Split), izv. prof. dr. sc. Saša Drezgić (Ekonomski fakultet Rijeka), doc. dr. sc. Ana Grdović Gnip (Fakultet za matematiku, prirodne znanosti i informacijske tehnologije Sveučilišta Primorska Kopar), izv. prof. dr. sc. Tomislav Hernaus (Ekonomski fakultet Zagreb), Mario Holzner (Bečki institut za međunarodne ekonomske odnose – WIIW) , doc. dr. sc. Igor Matutinović (Sheffield Business School), izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra (Ekonomski fakultet Split), dr. sc. Marina Tkalec (Ekonomski institut Zagreb) i dr. sc. Iva Tomić (Hrvatska udruga poslodavaca Zagreb).