Za to vrijeme obilne kise, pijavice i nevere tjerale su turiste s Jadrana, dok su bujice potapale cijele dijelove gradova i sela. Vatrogasci ovog kalendarskog ljeta imali su vise posla s vodenom, nego vatrenom stihijom, pise Novi list.
Kreso Pandzic iz ravnateljstva Drzavnog hidrometeoroloskog zavoda, na ove dvojbe porucuje: opcenito je vrijeme, kao i klima, promjenjive kategorije. Ta odlika promjenjivost ovisi o mjestu i godisnjem dobu. Posljedica toga je pojava, pojasnjava Pandzic, veceg broja tipova klime: tropska, suptropska, klima umjerenih sirina, maritimna, kontinentalna, planinska, nizinska, pustinjska...
Tri klime sa svojim karakteristikama
Pandzic podsjeca na to da u Hrvatskoj prevladavaju tri glavna tipa klime: kontinentalna, sredozemna i planinska. Svaka od tih tipova ima svoja obiljezja. Kontinentalna klima ima relativno hladne zime i topla ljeta, sredozemna klima ima blage zime i topla ljeta, a planinska hladne zime i svjeza ljeta. Kontinentalna klima je karakterizirana maksimalnim kolicinama oborina tijekom toplog dijela godine. U podrucjima sredozemne klime, topli dijelovi godine razmjerno su suhi, a hladni vlazni.
"Medutim, pored tih prosjecnih stanja u nekom duljem razdoblju, na primjer standardnom klimatskom razdoblju Svjetske meteoroloske organizacije od 1961. do 1990. godina, pojavljuju se veca ili manja odstupanja to jest anomalije. Moze se reci da su se ovog ljeta pojavile izrazite oborinske anomalije, osobito na Jadranu koji je vecinom karakteriziran relativno suhim ljetom. Treba spomenuti da su u zadnjih desetak godina ljeta u Hrvatskoj bila toplija od visegodisnjeg prosjeka i uglavnom relativno suha. Ljeto 2014. godine je svojevrsna prekretnica", smatra Pandzic.
Ocekuje se jacanje ekstrema
Pandzic pritom upozorava na to da bi prema klimatskom scenariju za jugoistocnu Europu trebalo ubuduce ocekivati veci broj ljeta toplijih i susnijih od prosjeka za standardno klimatsko razdoblje od 1961. do 1990. Naravno, ne treba iskljuciti niti ljeta sa suprotnim predznakom.
"Prema klimatskom scenariju, u globalnim razmjerima, tako i u Hrvatskoj, ocekuje se jacanje ekstrema to jest povecana ucestalost toplinskih valova, odnosno smanjenje hladnih valova, te dulja susna razdoblja. Jednako tako, mozemo ocekivati intenzivnije oborine, pracene poplavama, osobito bujicnim poplavama, te pojacanim vjetrom", upozorava Kreso Pandzic.
Meteorolozi slozni: Veliki ulogu ima covjecanstvo
Ovakve najave kao da zorno potvrduju davno postavljenu dijagnozu o klimatskim promjenama. One mogu biti, smatra Zoran Vakula, dio uobicajenog prirodnog ciklusa. Veliku ulogu, mozda i presudnu, ima jasno covjecanstvo, upozorava Vakula, koje djeluje na prirodu i svijet na raznorazne nacine, od kojih su mnogi negativni. Istog je dojma i Kreso Pandzic koji ukazuje:
" Velika je vjerojatnost da je covjek 'kumovao' recentnom globalnom zatopljenju koje je praceno vremenskim i klimatskim ekstremima i trendovima".
http://www.novilist.hr/Info-Fun/Zanimljivosti/Klimatske-promjene-pokucale-na-vrata-Godine-ekstrema-tek-dolaze
