Ovo je Naomi – virtualna asistentica koja smanjuje zabrinutost, podiže raspoloženje, povećava samopouzdanje i kontrolira ljutnju. Iza cijele priče stoje mladi hrvatski entuzijasti – Sandro, Nikolina i Marino.
"Na žalost, danas jest uvriježeno mišljenje da ako ideš kod psihologa da si automatski lud i to je stigma koju će biti potrebno riješiti, i ako nas troje uz pomoć ove aplikacije barem malo uspijemo podignuti svijest o važnosti mentalnog zdravlja i njegovom očuvanju, onda ćemo biti zadovoljni", objasnio je jedna od psihologa koji stoji iza aplikacije, Sandro Kraljević.
Korištenje je jednostavno, a cijela komunikacija ostaje anonimna. Nudi više od 50 različitih oblika pomoći.
"Nekom će odgovarati meditacija, nekom će odgovarati vježbe disanja, nekome razgovor s Naomi, nekome će odgovarati pisanje dnevnika svaki dan, sve se to nalazi u našoj aplikaciji", rekao je još jedan od tvoraca aplikacije, student medicine, Marino Šabijan.
"Istraživanje je pokazalo da korisnici nakon dva tjedna aktivnog korištenja aplikacije imaju niže razine stresa, anksioznosti i potištenosti u odnosu na razdoblje prije početka korištenja aplikacije", kaže psihologinja Nikolina Šaravanja.
S toga i ne čudi što ju je do sada preuzelo više od 5 tisuća korisnika diljem svijeta jer Naomi razumije i engleski. Očekivano, najviše je korisnika iz Hrvatske.
"Ako mu Naomi ne uspije tu pomoći mi u aplikaciji imamo i imenik psihologa gdje možete selektirati onoga tko vam odgovara i onda dalje nastavite rješavati svoj problem s profesionalnom pomoći", objašnjava Marino.
Spojiti psihologiju s tehnologijom, kažu nam, nije bilo nimalo jednostavno.
"Zato nam je trebalo dosta vremena jer smo cijelo vrijeme pokušavali zamisliti tko je ta osoba, što treba našim korisnicima koji nam inače dolaze na terapije, kakva ta mobilna aplikacija treba biti, kako izgledati i kako održati pažnju korisnika", rekla je Šaravanja.
"Automatski misle ako ja tražim pomoć, to znači da sam slab, da se ne mogu nositi sa svojim problemima, što će reći moji doma, što kolege na poslu, što će reći prijatelji, okolina – i zapravo taj strah od negativne reakcije od strane društva je ono što prvenstveno njih koči da traže psihološku pomoć", kaže Kraljević.
Reakcija straha, osjećaj nesigurnosti i tjeskoba normalne su pojave u kriznim uvjetima, a traženje pomoći nije sramota.
"Pandemija koronavirusa je apsolutno pomogla u ovom da se načini na koji mogu pomoći ljudima su postali sve kreativniji. U ovoj i pandemiji su se koristile online metode i telefonska savjetovanja", rekla je Anita Lauri Korajlija, klinička psihologinja s Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu.
Kaže kako brij ljudi koji se javljaju za pomoć raste s valovima pandemije. Od onih koji se javljaju zbog strahova vezanih uz zarazu, infekciju ili da su bolesni, do ljudi koji imaj problema sa zdravstvenim sustavom i naručivanjem, do ljudi koji su usamljeni pa su zbog cijele situacije izoliran i javljaju se da malo popričaju. Imali su dosta ljudi koji su ih zvali iz staračkih domova. Jako puno poziva u radu Zagrebu i Sisačko Moslavačkoj županiji bilo je vezano uz potres.
Depresiju i lođše raspoloženje najlakše je razlikovati po intenzitetu i trajanju. Svi smo mi nekad loše raspoloženi, no unatoč tome nekako funkcioniramo i idemo kroz dan. Kada se radi o depresiji simptomi nekako dulje traju, dolazi do specifične onesposobljenosti funkcioniranja, ljudi imaju poteškoća već od toga se ujutro ustanu, ne vise nikakav smisao, to je sve nešto što je drugačije od lošeg raspoloženja. Korajlija kaže da je to puno teže i puno mračnije i da se radi o jednoj velikoj patnji.
"Ja bi prvo rekla da je potpuno očekivano da kada imamo poteškoće da se javljamo svom užem krugu. Kada ti načini pomoči ne funkcioniraju i kada su problemi puno veći apsolutno preporučujem da se jave nekom stručnijem. Užasno je važno na vrijeme tražiti pomoć jer što je prije tražite to će vam biti dostupnija", poručila je Korajlija.
