Mirovinu je zaslužila odavno, ali zamjene nema pa već godinama radi uz obećanje kako joj je upravo ta godina posljednja na poslu.
"Čujte ne mogu ni ja vječno, znate... Puno je to posla, čovjek u mojim godinama ima i problema zdravstvenih", kaže dr. Darija Vrsan, radiologinja.
Ali, dodaje, i kognitivnih. Koncetracija joj se brže troši i sve joj je teže, a zamjenu joj nisu počeli ni obučavati iako obuka traje pet godina. Ona toliko ne može čekati.
"Mole me iz godine u godinu da ostanem, ali zbilja umorna sam. Ne mogu više. Meni je žao pacijenata, ali nitko ne žali mene", ističe.
Iako je doktorica Vrsan tijekom našeg razgovora više puta naglasila kako joj je ovo posljednja godina, odnosno da i zbog zdravstvenih razloga mora otići u mirovinu, Sinjani se još uvijek nadaju kako će pričekati barem još neko vrijeme.
No i Splitu fali radiologa, a odlaskom doktorice Vrsan, oni će biti još potrebniji. Liste čekanja će se produžiti, a liječnici raditi prekovremeno jer KBC-u Split gravitira gotovo pola milijuna ljudi.
"I kad vam dođe još negdje oko tristo tisuća turista onda možete zamislit kakva je situacija... Da vam ne pričam."
Ali će te se snaći?
"Uvijek jesmo pa ćemo i sada. Svake godine se snađemo", kažeIvo Jurić, v.d. Ravnatelja splitskog KBC-a.
Na Hitnom prijemu ista priča. Imaju tek polovinu od potrebnog broja specijalista, novi se tek obučavaju, a pacijenti samo pristižu.
"Upošljavamo dodatne liječnike, imamo timove u nadstandardu, nešto prekovremenog rada i... snalazimo se", jasno će dr. Leo Luetić, ravnatelj županijskog Zavoda za Hitnu medicinu.
Snalaze se tako oni koji su ostali i u sedmom desetljeću života, držeći se svoje zakletve. Da su nam i ministri tako posvećeni, možda bi i liječnika u Hrvatskoj bilo više pa bi Vesna odavno bila u debelo zasluženoj mirovini.
