Nedavna anketa pokazuje kako više od 50 posto učenika sebe vidi u inozemstvu. Trenutno se gotovo devet tisuća hrvatskih studenata školuje u inozemstvu i to nisu oni koji su otišli samo na kratkoročnu razmjenu, nego devet tisuća onih koji su u inozemstvu na cijelom studijskom programu. Jučer smo pisali o maturantima koji također svoju budućnost planiraju izvan Lijepe naše, no ipak postoje mladi koji smatraju da se i u Hrvatskoj može jednako dobro živjeti.
Ema Kukuljan, Doris Kedžo i Massimo Oklen za godinu dana imat će u rukama svjedožbu Medicinske škole Rijeka. Iako im svjedodžba nudi velike mogućnosti odlaska u inozemstvo, svo troje slažu se kako je njihova budućnost u Hrvatskoj.
"Mislim da ovdje mogu ostvariti sve što je potrebno i nemam namjeru otići. Želim nastaviti školovanje i zaposliti se, a vjerujem da po tom pitanju neću imati problema. Većina želi ići van, jer misli da će im biti bolje, ali moje je mišljenje da Hrvatska može pružiti isto ono što se može vani dobiti", rekla je Ema za Novi list.
Massimo kaže da prvenstveno Hrvatsku ne bi napustio zbog obitelji i prijatelja, a kao i Ema i on je mišljenja da se u Hrvatskoj može sasvim solidno živjeti. Oni ne ulaze u 44 posto tinejdžera koji hrvatsku budućnost vide negativno, no ipak svjesni su itekako da postoje problemi.
"Medicinske sestre su preopterećene poslom. Događa se da su po dvije sestre na jednom odjelu što je van svake pameti. Stoga mladi odlaze prije zbog uvjeta nego zbog financijske situacije. Odlazak u inozemstvo dolazi u obzir samo u svrhu edukacije, jer smatram da je to odličan način širenja vidika, stjecanja novih znanja i upoznavanja druge kulture. No, nakon nekoliko godina s tim znanjem treba se vratiti u Hrvatsku", kaže Doris.
Želja riječkih srednjoškolaca za nastavkom obrazovanja sukladna je rezultatima istraživanja koji pokazuju da čak 84 posto današnjih maturanata želi studirati, što govori u prilog tome da je visokoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj postalo normativno očekivanje.
Iako su očekivanja troje učenika optimistična i u pogledu vlastite, ali i Hrvatske budućnosti, realnost je ipak malo drugačija i potvrđuje rezultate istraživanja koji kažu da bi svaki drugi srednjoškolac napustio Hrvatsku, prenosi Novi list.
A ne odlaze Hrvati samo kako bi se školovali. Hrvatska udruga poslodavaca predstavila je rezultate istraživanja provedenog među hrvatskim građanima, a rezultati ukazuju kako se Hrvatska mora hitno i duboko mijenjati ako želimo zaustaviti sadašnji trend masovnog iseljavanja. Najčešće zemlje iseljavanja su države tržišnog gospodarstva i učinkovite javne administracije: Njemačka, Irska, Švedska, Austrija.
Kao najčešći razlozi iseljavanja navode se:
- neorganizirana i loše vođena država, nesposobni političari i političke stranke bez vizije (8 posto svih odgovora);
- beznađe, besperspektivnost zemlje, propadanje države, društva i naroda (7,6 posto);
- zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, nepotizam i "rođaci" (7,4 posto);
- korupcija i kriminal u državi, u svim segmentima društva (7,3 posto);
- prepucavanja o prošlosti, ustašama i partizanima, '41. i '91. (6,4 posto);
- nedostatak perspektive za moju obitelj i našu djecu (6,3 posto).
Pročitajte više:
>>Sve više mladih želi upisati studij u inozemstvu pa smo izračunali cijene školovanja u EU
>>Predstavljeni poprilično porazni rezultati istraživanja o razlozima odlaska: evo koji su najčešći
