Što se tiče poljoprivrednih kultura i bez klimatskih promjena Hrvatskoj trebaju promjene. Pšenica i kukuruz već davno nisu atraktivne bilo kome tko se poljoprivredom želi ozbiljno baviti pa u zadnje vrijeme sve popularniji postaje - ječam. Snažna i brojna pivarska industrija jamči siguran otkup, dobre cijene i prvi novac u sezoni. RTL-ova novinarka Kristina Čirjak bila je na otkupu ječma u Novoj Gradišci.
Puna su ga slavonska polja. Proizvodi se više nego ikad. Razlozi jednostavni: veći prinos i veća računica za poljoprivrednike. Na ječmu zarade i do 15 posto više nego na pšenici. Uloženi trud i rad - jednak.
"Odlučio sam se za ječam još davnih dana jer je to uvijek bila kultura iznad prosjeka i svi radimo zbog interesa i tu smo bili svi nekako zadovoljni", kaže Josip Brkanac, poljoprivrednik.
Iako je u teoriji ječam žitarica koja uspijeva u hladnijim krajevima prepreka za uzgoj barem ove sorte u Hrvatskoj - nema. Ovogodišnja žetva je pri kraju. Kada bude gotova ovaj ječam ide u tvornicu, a iz tvornice u hrvatske pivovare.
Ovo je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje se ječam sladuje u kontorliranim uvjetima. Kažu, ovo više nisu pokusi s ječmom ovo je ozbiljan posao, a procedura je jednostavna.
"Ječam se skladišti minimalno 2 mjeseca nakon žetve. Tako da uvijek moramo imati roda prije da se moze sladovati. nakon toga ide čišćnje, sortiranje i proizvodnja. proizvodnja daje osam dana, dva dana u moćioniku, 5 dana u klijalištu i jedan dan u sušenju", priča Mira Špehar, tvornica Slavonija slad.
Osedamdest posto ječma koji ovdje dospije je hrvatski i namijenjen hrvatskim pivovarama. Proizvodnja ječma novi je hit među poljoprivrednicima.
"Ovo godine ćemo otklupiti 65 tisuća tona pivarskog ječma prve klase. Većina proizvodnje dolazi iz žitnice, iz Slavonije i Branje najkvalitetnijeg područja za proizvodnju žitnice", ističe Julija Strinavić, PPK Nova Gradiška.
Prošle godine proizveli smo 263 165 tisuća ječma što je 36 posto više nego prethodne godine. Uvezli smo 35 850 tona, a izvezli 7 031 tona.
Ječam seljacima osigurava siguran plasman na tržište.
"Napuštaju se tradicionalne proozvodi poput pšenice. Evo samo jedan primjer prije Domovinskog rata bilo je 300 tisuća hektara pod pšenicom, danas možemo govoriti oko 100 tisuća tona, taj dio poljoprivrednih površina zauzimaju neke druge kulture", naglašava Krunoslav Zamić sa Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.
Uz aroniju, batat, kamilicu i šaroge na kartu novih poljoprivrednih kultura uvrstio se i ječam. Niskih otkupnih cijena poljoprivrednicima je dosta.
