Razglednice iz Slavonije u ovo doba godine, uljana repica u punom je cvatu. Poljoprivrednici, međutim, kažu da je ovo možda i zadnja godina da je toliko ima.

Nova europska pravila zabranjuju pesticide protiv nametnika s kojim druge zemlje, osim Hrvatske, nemaju puno problema. Zamjena postoji, ali je mnogima neisplativa. RTL-ov Tin Kovačić ispitao je zašto.

"Problem je u tome što se ukidaju aktivne tvari. Kod nas je klima malo drugačija. Zime su blaže i sjajnik lakše preživi, pa imamo jako veliki napad štetnika u proljeće. I vjerojatno će se smanjiti površine pod uljanom repicom", objasnio je Ivan Romić, voditelj poljoprivrede PPK Valpovo.

S hektara uljane repice 50 kilograma meda

Ipak ponudilo se rješenje, no ono i košta. Europska unija dozvolit će biološke insekticide. Ali oni su za poljoprivrednike skuplji a nisu toliko učinkoviti. Dodatni problem predstavlja divljač. Osim što gazi uljanu repicu, ona je i pase.

Ipak repica ne bi trebala biti hrana za divljač nego za stoku. A to je samo jedan od brojnih načina za što ju se koristiti. Unosna je to kultura ponajprije za proizvodnju jestiva ulja, ali ima još prednosti.

Ivana Varga s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek objasnila je o čemu je riječ: "Vrlo je važna kao prva pčelinja paša. S jednog hektara možemo dobiti 50 kilograma meda. I korištenje ulja uljane repice kao i drugih rabljenih ulja za dobivanje biodizela. Primjerice oko 1000 kilograma sjemena je dovoljno za 380 do 400 litara biodizela."

Zanimljivo, repica je idealna predkultura i za kraljicu poljoprivrede, za pšenicu, jer ona se kosi u lipnju pa ostavlja sasvim dovoljno vremena da se zemlja odmori do sjetve pšenice.