Višemjesečno sušno razdoblje Slavoniju će i ove godine baciti na koljena. Posljedice još jedne dugotrajne suše kojoj se još uvijek ne nazire kraja neće naravno samo trpjeti ta u svojoj naravi plodna regija, već i čitava Hrvatska. Zbog suše će, naime, poskupjeti hrana, a zbog nedostatka vode u akumulacijama i jezerima, uvode se redukcije u opskrbi vodom.
Vlada već godinama govori o realizaciji projekata vezanih za navodnjavanje s ciljem dugoročnog rješavanja negativnog utjecaja suše na poljoprivrednu proizvodnju na području Slavonije. Sustav navodnjavanja pomogao bi i oko problema s poplavama. No, iz Ministarstva poljoprivrede priznaju nam da realizacija projekata do sada nije zadovoljavajuća, odnosno da je u sedam godina realizirano tek 28 posto od plana.
Naime, 2004. godine usvojena je strategija pod nazivom Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH (NAPNAV). Spomenutom strategijom do 2020. godine na području Republike Hrvatske planirana je izgradnja sustava navodnjavanja na ukupno 65.000 ha poljoprivrednih površina. Iz Državnog proračuna planirano je sufinanciranje izgradnje vodozahvata i distribucijske mreže za potrebe navodnjavanja do parcele, dok bi troškove uspostave sustava navodnjavanja na parceli snosili sami korisnici.
Zaključno s krajem 2011. godine ukupno je uloženo 587 milijuna kuna u projekat te se procjenjuje da se aktivno navodnjava cca 18.000 ha poljoprivrednog zemljišta (2003. se navodnjavalo 9000 ha).
Tražimo lovu iz EU
Prva od četiri faza projekta je završena i odnosi se na izradu planova navodnjavanja županija. Druga faza koja je vezana uz provedbu nacionalnih pilot projekata navodnjavanja u ukupnoj površini od 10.500 ha poljoprivrednog zemljišta na području Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije je u tijeku. U tijeku je i treća faza koja se sastoji od izrade projektne dokumentacije za sustave navodnjavanja kojima je obuhvaćen 71 projekt na 83.000 ha poljoprivrednog zemljišta, a isto je i s realizacijom četvrte faze koja se odnosi na sanaciju postojećih i izgradnju novih sustava za navodnjavanje.
Iz Ministarstva poljoprivrede nam kažu kako je, osim navedenog, u pripremi i provedba projekta Višenamjenskog kanala Dunav-Sava (VKDS) koji je, kažu, od velikog značaja za razvoj istočnih krajeva Republike Hrvatske i to prije svega zbog navodnjavanja, odvodnje, oplemenjivanja malih voda te plovidbe. "Prva faza izgradnje VKDS u naravi se preklapa s dovodnim melioracijskim kanalom za navodnjavanje Biđ-bosutsko polje čija izgradnja je u tijeku. Osnovna funkcija dovodnog melioracijskog kanala je osiguranje uvjeta za navodnjavanje oko 4.000 ha poljoprivrednih površina na području Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije", objasnila je za Danas.hr zamjenica ministra poljoprivrede Snježana Španjol dodavši kako će se plan projekta navodnjavanja pokušati financirati, osim sredstvima iz proračuna, i korištenjem europskih strukturnih i kohezijskih fondova, te europskog fonda za ruralni razvoj.
Može li jeftinije? Može!
No, ne misle svi da je sustav navodnjavanja najidealnije rješenje za problem ljetnim sušama pogođene Slavonije. Član našeg Stručnog tima, nezavisni konzultant i stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu Darko Znaor ponudio je jedno drugačije viđenje na istu problematiku.
On s jedne strane upozorava na činjenicu da Hrvatska, kao i svijet, plaća danak klimatskim promjenama na koje se uopće nije pripremila. Prema njegovoj računici, u posljednjih desetak godina klimatske promjene su napravile više štete hrvatskoj poljoprivredi nego je isplaćeno za kompletnu potporu za biljnu proizvodnju. "Govorimo, znači, o vrlo ozbiljnim štetama. Po mom je mišljenju osnovni problem taj što hrvatska poljoprivredna tla ostaju bez humusa, jednostavno su izraubana na način da je sagoren humus u njima i ona više nemaju sposobnost zadržavanja vode. To je taj efekt spužve koji ima humus, a koje je tlo izgubilo", objašnjava nam Znaor koji smatra kako bi Hrvatsku povećavanje sadržaja humusa u tlu došlo deset posto od troška za navodnjavanje.
'Izgradnja humusa je jeftinija i dugotrajnija mjera'
"Humus se može izgraditi prije svega smanjenjem uporabe mineralnih gnojiva, naglaskom na ekološku poljoprivredu, uzgojem raznovrsnijih kultura i s više stočnog fonda jer mi sada nemamo stoke pa koristimo jako puno mineralnih gnojiva. Uz to bismo mogli navodnjavati samo one kulture koje to financijski mogu podnijeti, a to su voće, povrće i vinogradi", kaže nam Znaor.
Ovaj stručnjak za ekološku poljoprivredu priznaje da je navodnjavanje učinkovitija mjera, ali upozorava da je izgradnja humusa jeftinija i dugotrajnija mjera. "Mi ne možemo instalirati tehnologiju kao što je navodnjavanje ako ona nije ekonomski isplativa. Da bismo navodnili Slavoniju trebale bi nam milijarde eura. Radi se o investiciji daleko većoj nego što su autoceste", ističe Znaor koji upozorava da su pozitivni efekti humusa ne samo zadržavanje vode, već da humus daje biljkama hranu i štiti ih od određenih bolesti. "Osim što je ekonomski isplativ, humus je i ekološki isplativ, odnosno smanjuje potrebu za korištenjem mineralnih gnojiva i pesticida. Smatram zato da bi valjalo uvesti subvencije za mjere koje izgrađuju humus u tlu. Uostalom, nova europska poljoprivredna politika imat će upravo tu komponentu do 2014. To je i poseban element, mjera za borbu protiv klimatskih promjena", zaključuje Znaor.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
