Premijer se opet zaboravio pohvaliti kako smo u njegovom mandatu po životnom standardu postali druga najsiromašnija zemlja Europske Unije, ali ne stigne se čovjek baš svime pohvaliti.
Ali i ove brojke s kojima se premijer hvali s njim i s njegovom vladom nemaju baš mnogo veze. Istina, plaće su dijelom rasle zahvaljujući poreznoj reformi ministra Zdravka Marića, ali glavni razlog rastu plaća je nedostatak radne snage pa poslodavci htjeli ne htjeli moraju nuditi veće plaće kako bi zadržali ili privukli radnike. Isti je uzrok doveo i do doista rekordnog pada nezaposlenosti jer tko je bio nezaposlen u Hrvatskoj sad je zaposlen u Irskoj ili negdje drugdje. A s takvom situacijom nije se baš za hvaliti.
>> Sezona u punom jeku, a radnika nikad manje: 'Sobaricu smo spremni platiti 7500 kuna'
Tako će samo u turizmu nedostajati oko 15.000 radnika, rekao je danas ministar Gari Cappelli.
Najbolji u gradu. To je obično prva reakcija ljudi kad se spomene buregdžinica smještena na samom Dolcu. Ali uzalud kultni status, uzalud 30-godišnja tradicija, kad vlasnik ne može naći nekoga tko će motati i prodavati burek.
>> Cappelli: Srpanj će završiti u pozitivi. Realno je za očekivati povećanje plaća
"To je stvarno prvi put da ostanemo s jednom prodavačicom. I to da nije moja sestra, ostao bih bez radnika i s jednim majstorom. Iako smo u dobra vremena imali 4 prodavačice, tri majstora, sada na nesreću se skoro dva mjeseca mučimo da možemo krenuti raditi i popodne", kaže Anđelko Nikolovski, vlasnik buregdžinice.
Ali situacija je danas svugdje ista. Manjak radne snage osobito se vidi na obali. U pulskom fast foodu potraga za ljudima krenula je još krajem veljače. Još nije završila- iako se nudi uredno radno vrijeme i pristojna satnica.
"Napisali smo na Facebook da nudimo puno radno vrijeme, da nudimo pola radnog vremena, ako netko želi raditi ili samo ujutro ili samo popodne i tako. Javljali su se samo studenti", ističe Marko Lukež, suvladnik fast fooda.
Prije pola godine Mihael je u Pulu doselio iz Baranje, gdje nema posla. Ovdje ima dva - do 15 sati je geodet, a do navečer - radnik u fast foodu.
"Radim dva posla nažalost, ali može se tako jedino. Radim ujutro kao geodet, popodne sam ovdje u fast foodu kod prijatelja Marka", kaže Mihael Šimon, geodet i radnik u fast foodu.
Koliko je to sati dnevno?
"Pa dnevno radim jedno 15-16 sati. Jedino tako možeš preživjeti. Inače stanovi su skupi, ne možeš naći smještaj za vrijeme sezone", dodaje.
Svi znamo da je mnogo mladih otišlo u strane zemlje, ali primjer iz Mihaelovog sela pokazuje razmjere kataklizme.
"Od mog društva iz mog sela iz Kneževih vinograda, nas je u društvu bilo šest. Od nas šest samo jedan je ostao u selu. Dva su u Irskoj, dio u Njemačkoj, čak i Austriji", ističe Mihael.
Nemaju problem samo fast foodovi i buregdžinice - nego i restorani. Od svih zanimanja kuhara je najteže naći.
"Ma ne, to radim ja jer to je baš nemoguće naći".
Poznati kuhar Marin Medak kaže kako zbog fiskalizacije država ima alate da točno zna koliko je kuhara u državi potrebno, ali nedovoljno mladih kuhara izlazi iz strukovne škole i uvoz radne snage je posve opravdana mjera, kad radnu snagu i izvozimo.
"Moji prijatelji rade za 5 tisuća eura u Norveškoj, a isto se može dogoditi da mi od negdje drugdje uvezemo radnu snagu. A no što se događa je da kuhari koji bi trebali imati barem 10 godina iskustva da postanu šefovi kuhinje koriste situaciju i nedostatak radne snage da ucjenjuju poduzetnike da im daju bijesne plaće", ističe Marin Medak, kuhar i vlasnik restorana.
Procjenjuje se kako u turizmu nedostaje 15 tisuća radnika. Država je vidjela kako je voda došla do grla, pa je otvorila vrata strancima.
Broj dozvola za strane radnike u djelatnosti turizma i ugostiteljstva ove je godine povećan gotovo dvostruko: s 4660 na 8660 dozvola, na zanimanje: pomoćni radnik u turizmu. Od 4000 dozvola više, 3000 se odnosi na novo zapošljavanje i 1000 za sezonski rad do šest mjeseci.
Međutim, izostala je ona prava mjera koju poslodavci čekaju- smanjenje državnih nameta na plaće. Zato nakon javnog poziva ministra turizma da ugostitelji povećaju plaće radnicima nije trebalo dugo čekati na odgovor.
"Već su do sada značajno povečane plaće u ugostiteljstvu, putničkim agencijama, kampovima i svim drugim djelatnostima, međutim ono što je potebo je da se da dodatnog poticaja tvrtkama u turizmu za daljnje mogućnosti povećanja plaća i na taj način povećanja zaposlenih u turizmu. Tu se prije svega misli na porezna rasterećenja", nabraja Želimir Kramarić, direktor Sektora za turizam HGK.
Čini se da bi bilo bolje da se ministar Capelli umjesto poslodavcima - obratio svom kolegi ministru finacija.
