Čini se da su hrvatski hotelijeri, ugostitelji i ostali djelatnici u turizmu gotovo posve iskoristili odobrene kvote stranih radnika, zbog čega su prošli tjedan Vladi uputili pisani apel, doznaje Jutarnji list.
Pismo su potpisale Hrvatska udruga turizma (HUT) na čelu s bivšim ministrom turizma Veljkom Ostojićem i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koje od premijera Andreja Plenkovića i Vlade traže dodatne kvote stranih radnika, njih oko 4500, čime bi, udovolji li Vlada tom zahtjevu, ovogodišnja kvota stranaca raspoloživih za rad u turizmu mogla dosegnuti 20.000.
Predsjednik HUT-a Veljko Ostojić jučer nije htio komentirati zahtjev udruga upućen Vladi, no Jutarnji list doznaje da hotelijerima i ostalima ponajviše nedostaju pomoćni radnici u turizmu, zbog čega se udruge nadaju da će njihov zahtjev u konačnici biti prihvaćen.
HUP je pak još 22. svibnja poslao upozorenje da postoji manjak kvota za pojedine kategorije radnika, prije svega u sektoru turizma i ugostiteljstva, u kojemu je od 15.600 dozvola raspoloživo još samo 3000.
Ministarstvo rada neslužbeno poručuje da stalno raspravljaju o stanju na tržištu rada i da zasad ne vide toliki pritisak da bi povećali kvote za uvoz stranih radnika. Usto, žele da se angažira i sva dostupna domaća radna snaga.
VEZANA VIJEST
- Ni studenti ne žele raditi kao sezonci u Dalmaciji: 'Nisu baš bajne plaće. Radije Irska i Njemačka''
"Hrvatski zavod za zapošljavanje proveo je anketu i trenutačno je na burzi oko 1600 ljudi koji su izrazili spremnost za rad u sezoni. Postoji i prostor za zapošljavanje umirovljenika, zasad ih je zaposleno oko 12.300, a 70 posto poslodavaca koji su tražili kvote, nisu se uopće javili HZZ-u kako bi pokušali naći domaću radnu snagu", tvrdi izvor iz Ministarstva rada.
No, neki od hotelijera tvrde kako nije točno da nisu iskoristili sve mogućnosti koje im pruža HZZ.
"Svi hotelijeri koji su ove godine trebali radnu snagu prije nego što su zaposlili strance, zaposlili su raspoloživo domaće stanovništvo. Naravno da su tražili pomoć od Zavoda jer im je zapošljavanje domaćeg, posebno lokalnog stanovništva znatno jeftinije kad je riječ o smještaju i ostalim troškovima. Ako na burzi rada doista ima toliko nezaposlenih koji žele raditi u turizmu, onda treba postaviti pitanje što uopće radi HZZ i zašto te radnike nije uputio na slobodna radna mjesta kojih je napretek" - pita se izvor Jutarnjeg lista koji napominje da je "ipak najvjerojatnije riječ o staroj hrvatskoj pojavi - svoj sili radno sposobnog stanovništva koje zapravo ne želi raditi, a ponajmanje ne u turizmu".
