Profesor filozofije Pavel Gregorić, na svom je Twitteru napisao da je pozvan u emisiju HRT-a kako bi s akademikom Mislavom Ježićem i negdašnjim kolegom Hrvojem Jurićem razgovarao o budućnosti humanističkih znanosti, no taj je poziv odbio.
"Razumjet ćete da mi je teško s tim ljudima razgovarati na apstraktnoj razini o budućnosti humanističkih znanosti, jer ih smatram suodgovornima na vrlo konkretnoj razini za sadašnje stanje u humanističkim znanostima. Kad bih prihvatio sudjelovanje u Vašoj emisiji, morao bih potisnuti ili svoju potrebu da govorim o konkretnim problemima domaće humanistike ili svoju iskrenost, pa smatram da je najbolje da to izbjegnemo", odgovorio je Gregorić na poziv HRT-a mailom.
Naime, novinarka i urednica HRT-ovog Odjela kulture Lidija Lacko Vidulić pozvala ga je u emisiju Art a la carte na Trećem programu HTV-a, čija bi tema bila budućnost humanističkih znanosti. Uz pozvanog Gregorića, u studiju bi u toj emisiji gostovali još i akademik Mislav Ježić i profesor Hrvoje Jurić. U sklopu emisiije, koja bi se emitirala 11. svibnja, emitirao bi se i film o akademiku Radoslavu Katičiću.
Gregorić je poziv za gostovanje u emisiji ipak odbio, a svoju je odluku obrazložio u mailu, a sve je zatim objavio na svom Twitteru. "Iako nisam spriječen obvezama toga dana, odlučio sam ipak ne prihvatiti Vaš ljubazni poziv jer Vaše sugovornike smatram u većoj ili manjoj mjeri suodgovornima za vrlo loše stanje u domaćim humanističkim znanostima", napisao je i potom obrazložio svoj odgovor.
Profesor Ježić je, navodi, suautor pravilnika koji obvezuje znanstvenike da objavljuju dio radova na hrvatskom jeziku, "što ne samo da priječi inozemne znanstvenike da rade u Hrvatskoj i tako pripomognu internacionalizaciji našeg sustava, nego odvraća domaće znanstvenike od nastojanja da objavljuju u važnim časopisima". Sve to, piše, dovodi i do klijentelizma u domaćem izdavaštvu. Piše i kako profesori Ježić i Jurić dobro znaju o čemu je tu riječ.
'Bastion autoritarnosti'
"Također, ne mogu smetnuti s uma činjenicu da je sin prof. Ježića zaposlen na Odsjeku za filozofiju, zahvaljujući bliskom odnosu između prof. Ježića i prof. Čovića koji je tada bio pročelnik i predstojnik katedre koju sada vodi prof. Jurić. Pretpostavljam da ne bi bilo ogromnih problema s nedavnim zapošljavanjem docenta na katedri za estetiku na Odsjeku za filozofiju da je kandidat bio netko od povjerenja prof. Čovića.
Osim toga, otkad je prof. Čović postao prorektor, Sveučilište u Zagrebu je postalo bastion autoritarnosti, pa čak i bezakonja kad je riječ o transformaciji Hrvatskih studija - u čemu je izravno sudjelovao, i još uvijek sudjeluje, prof. Ježić. Postupci uprave Sveučilišta u Zagrebu na čelu s prorektorom Čovićem, prema zaposlenicima Hrvatskih studija, kao i ranije prema zaposlenicima Filozofskog fakulteta, primjer je gaženja akademskih i ljudskih vrijednosti kojima bi nas humanističke znanosti trebale učiti", zaključuje Gregorić u odgovoru HRT-u.
