Ugledni hrvatski znanstvenik, inače član Američke akademije znanosti i umjetnosti, Ivan Đikić, osvrnuo se na paniku zbog koronavirusa, rekavši da "svi zaboravljaju kako gripa godišnje uzme 65 tisuća život te dođe i sama nestane", prenosi 24sata.
"Ovaj virus je sličan influenca virusu s kakvim se čovječanstvo susreće svake godine. Kod gripe je smrtnost jedan posto i samo je lani uzela 65.000 života. Kod koronavirusa se pokazalo za sada da je smrtnost dva posto te posljedicama bolesti uglavnom podliježu stariji i ljudi slabijeg imunološkog sustava. Ne smije se toliko paničariti", kazao je Đikić.
SARS i MERS bili su mnogo opasniji
Znanstvenik navodi kako znanstvenici diljem svijeta rade na lijeku, no istaknuo je kako njega neće biti još barem šest mjeseci. Unatoč tome, kazao je Đikić, SARS i MERS bili su mnogo opasniji, ali nije zabilježena ovakva vrsta panike.
"Svaki virus ima svoj ciklus trajanja. Kad se pojavi, oboli mnogo ljudi, no s vremenom sam nestane. Koliko će trajati, ovisi o broju ljudi koji su ga preboljeli i koji se mogu inficirati. Tako će biti i s koronavirusom", kazao je Đikić.
On je mišljenja kako se pretjeruje kad se govori o zatvaranju granica te da se tim izjavama dodatno sije strah u javnosti. "Reakcije mi se čine uistinu pretjeranima, osobito kad znamo koje je vrijeme inkubacije i kako virus reagira. Novih informacija o lijeku još nema, no kad se lijek otkrije, onda će vakcinacija biti najbolji način za buduće sprječavanje širenja virusa. Do tada treba sabrano gledati na cijelu situaciju", kazao je Đikić.
Znanstvenici ujedinjeni i rade punom parom
Nijedan virus dosad nije na ovakav način ujedinio znanstvenike - dosad su provedene čak 153 studije, ukjučujući epidemiološka istraživanja, genetske analize i klinička izvješća.
Znanstvenici su uspjeli laboratorijski izolirati virus u dosta kratkom roku te je testiranje lijekova već počelo. Poznato je kako virus podnose dobne skupine pa je u časopisu Epidemiologija kineskog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti objavljeno kako se rizik od smrti značajno povećava s dobi oboljelih.
Kod ljudi starijih od 80 godina smrtnost je čak 14,8%, za ljude od 70 do 79 godina 8%, a za 60 i 69 je 3,6%, za 50 do 59 godina je 1,3%, od 40 do 49 - 0,4%, od 10 do 39 - 0,2%, a za djecu mlađu od 10 godina nema ni jednog smrtnog slučaja, prenosi 24sata.
