POVRATAK ULTRANACIONALISTA: Le Monde oštro o novoj hrvatskoj vladi; čeka li nas poljski scenarij?
Pod naslovom "Učinimo Hrvatsku ponovo jakom: Kako se fašizam pojavio u najmlađoj zemlji Europske unije", aludirajući na kontroverzne stavove Donalda Trumpa i njegov moto o vraćanju ponosa SAD-u, analizira jačanje nacionalizma povodom komemoracije na Bleiburgu.
Bleiburg jeziva potvrda
"Četrnaestog svibnja, na tisuće Hrvata okupili su se na polju u južnoj Austriji kako bi prisustvovali misi održanoj u čast fašističkim vojnicima ubijenim na kraju Drugog svjetskog rata", kaže autor Joji Sakurai, u uvodu dodavši da je zrakom odjekivao ustaški "Za dom spremni".
Stranoj publici je potrebno objasniti i što su ustaše i tko je koristio pozdrav pa autor ističe kako je u pitanju "pozdrav povezan nacističkim marionetskim režimom koji je u logorima smrti smaknuo desetke tisuća Židova, Roma i Srba".
"Među VIP gostima na komemoraciji u prednjem redu sjedio je Branimir Glavaš, osuđeni ratni zločinac iz ratova devedesetih. Malo dalje bio je Zlatko Hasanbegović, novi hrvatski ministar kulture, a blizu njega i Tomislav Karamarko, vođa desničarske Domoljubne koalicije koja je na vlast došla u siječnju", kaže tekst britanskog tjednika sa stogodišnjom tradicijom.
Sudjelovanje samog vrha vlasti na komemoraciji u Bleiburgu je, smatra autor, jedan od najzlokobnijih dokaza da je najmlađa članica EU skrenula oštro desno, pritom ističući kako je sličan proces u Orbanovoj Mađarskoj i Poljskoj.
"U Hrvatskoj više brinu o mrtvima nego o živima"
"Zlatko Hasanbegović je ustaški revizionist koji uopće nije reformiran", otvoren je autor i ističe prošlogodišnju emisiju Otvoreno kada je Hasanbegobić antifašizam nazvao floskulom koja nema veze s ustavom. "Osim nekoliko aktivista i intelektualca, čini se da Hrvatsku nije bilo briga" piše New Statesman, pojašnjavajući strancima kako Hasanbegović predvodi napade i gašenje neovisnih medija, i političke optužbe nakon otpuštanja deseteka novinara i urednika s HTV-a.
Kao glavni uzrok rasta desnog ekstremizma, novinar vidi ekonomsku krizu, visoku nezaposlenost, javni dug ističući kako je Hrvatska tek prošle godine izašla iz krize. Na sve se to, kaže, nadovezala izbjeglička kriza koja je dodatno podigla tenzije u hrvatskom društvu.
Britanski tjednik zaključuje da je najveći broj desnih revizionista prisutan u ruralnim sredinama, ali nije imuna ni urbana mlađa populacija. Većina ljudi je, kaže članak, indiferentna jer su desne i lijeve stranke jednako ogrezle u korupciju i kriminal.
U članku se spominje i problematika velikog broja ratnih veterana koji su bili politički aktivni u postavljanju desne opcije na vlast. Mnogi od njih, smatra autor, nakon iskustva ratova devedesetih s nostalgijom gledaju prema vremenu NDH.
Dok u članku ističe oronule fasade i u samo centru Zagreba, autor na koncu opisuje prekrasan Mirogoj.
"Čini se da u Hrvatskoj ljudi više brinu o mrtvima nego o živima", zaključuje autor članka.
