Premijer Andrej Plenković uveo je antiinflacijske mjere kako bi zaštitio kućanstava i gospodarstva od rasta cijena. Neke cijene je i ograničio, a predsjednica Hrvatske udruge potrošača (HUZP) Ana Knežević prokomentirala je, na N1, jesu li te mjere do kraja godine urodile plodom.
"One su svojevrsna pomoć, ali nedovoljna na činjenicu da sve ostale cijene rastu. Mi nemamo rast cijena samo ovu godinu, već cijelu prošlu godinu, kada je inflacija bila 13,8%. U međuvremenu smo imali prelazak na euro pa još jedan veliki udar na rast cijena. Potrošači trče maraton s cijenama i nikako da ih stignu", poručila je. Cijene se "bildaju" neosnovano, dodala je, a razlog enormnog povećanja cijena vidi u prošloj godini - invazija na Ukrajinu te poskupljenje energenata.
'Nikad ne znate kakva vas cijena čeka kada dođete u dućan...'
Uskoro će godinu dana otkako se Hrvati koriste eurima, a ne kunama. Prvoga dana 2024. godine, prestaje zakonska obveza dvojnog iskazivanja cijena, a udruge koje brinu za potrošače sugerirale su da se to nastavi. Kontrola je, kazala je Knežević, bolja kada potrošači cijene vide u kunama i eurima.
"Svakodnevno nam se javljaju ljudi i svi imaju problema. Da su cijene stabilne, mi bi se navikli, ali budući da nikad ne znate kakva vas cijena čeka kada dođete u dućan, onda ju ne možete ni sa čime uspoređivati. Kad cijene budu samo u eurima, nitko se neće moći orijentirati. Uputili smo zahtjev Ministarstvu financija, međutim ministar je odgovorio da su oni ispoštivali sva pravila Europske unije i da je bilo dovoljno vremena da se građani naviknu", objasnila je predsjednica HUZP-a.
Tajni kupci otkrili nepravilnosti: Niti jedan proizvod nije pojeftinio?
HUZP-ovi tajni kupci od kolovoza prošle godine pratili su pratili su kretanje cijena čak 60 proizvoda i 36 usluga u Zagrebu, Sisku i Puli. Ostale dijelove zemlje "pokrivali" su tajni kupci iz preostalih pet udruga koji su uključeni u projekt. Sve nepravilnosti na koje su naišli prijavili su Državnom inspektoratu.
"U kolovozu prošle godine smo popisali cijene u kunama i pratili smo 60 proizvoda i 36 usluga kako bismo tražili je li nešto pojeftinilo. Nismo uspjeli naći niti jedan proizvod koji je pojeftinio. Pratimo stalno poskupljenja, negdje i drastična. Među tim našim proizvodima je i dio onih ograničenih, a tu se pokazuje i da tih proizvoda dijelom nema, na što smo upozorili Vladu. Nije dovoljno samo donijeti odluku i reći da su cijene ograničene, mora se osigurati da ih ima i u dovoljnoj količini", kazala je Ana Knežević.
O pošti i majstorima...
Građani se, posebice u ovom dijelu godine, žale na poštanske usluge jer se često zna dogoditi da, iako je pošiljka plaćena, one ne stigne direktno do kupca. Poštar tada ostavi obavijest kako bi korisnici mogli otići do poštanskog ureda da bi preuzeli svoj paket.
"Pošta je regulirala svojim pravilima da je dovoljno da nas samo obavještavaju. Ljudi puno kupuju online i svašta se događa. Upozoravamo da treba otvoriti pošiljku prije nego je se plati. Ljudi pretežno plaćaju pouzećem, ali kada se plati pouzećem nema mogućnosti povratka novca. Kod online kupnje postoji mogućnost da se novac vrati putem banke. Mi nastojimo što više educirati, ali uvijek ima puno problema", istaknula je predsjednica HUZP-a.
Sve više problema postoji i s majstorima kojih je sve manje.
"Javlja nam se jako puno ljudi s pričama da im dođe majstor i kaže da će napraviti posao, ali postave uvjet da će cijena biti veća ako potrošač traži račun. Ljudi nemaju izbora, pogotovo u manjim mjestima, moraju prihvatiti pa i sami sudjeluju u nečemu u čemu ne žele sudjelovati", objasnila je pa dodala: "Europska unija traži da se što više popravlja, da se smanji elektronički otpad i da se otvori više majstorskih radnih mjesta, međutim i tu zaostajemo. Nema dovoljno servisa, u servisima nema dovoljno ljudi".
POGLEDAJTE VIDEO: Sortirnica Hrvatske pošte i ove godine ruši rekorde, dnevno prime do 100 tisuća paketa
