Neslužbeno doznajemo da su u tijeku ispitivanja dijela zaposlenika Jadrolinije obuhvaćenih istragom o nesreći trajekta Lastovo, u agenciji za istraživanje nesreća u zračnom i pomorskom prometu. Ranije su iz te agencije potvrdili kako bi nacrt izvješća o nesreći trebao biti gotov do kraja godine, a paralelno s ti provode se još dvije istrage, ona DORH-a i jedna unutar resornog ministarstva.
U pomorskoj nesreći broda Lastovo u kolovozu, najvećoj u 75 godina povijesti Jadrolinije, poginula su trojica članova posade, a jedan je teško ozlijeđen kada je na njih pala rampa trajekta. Pritom su stradali vođa stroja Boško Kostović (58) iz Vinišća te kormilari Marko Topić (38) iz Solina i Denis Šarić (54) iz Zadra.
Njihove su obitelji u međuvremenu podnijele su sudske tužbe i zahtjeve za isplatu odštete protiv Jadrolinije, od koje potražuju ukupno oko 600 tisuća eura.
Krajem listopada ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković potvrdio je da je istraga o padu rampe na trajektu Lastovo u tijeku i da se ispituju članovi posade i rade vještačenja.
Prema zaključku nacrta završnog izvješća o provedenoj upravnoj istrazi u predmetu pomorske nesreće trajekta Lastovo, David Sopta kao predsjednik Uprave Jadrolinije označen je kao odgovorna osoba. Protiv zapovjednika Gorana Đolonge, koji je tijekom istrage ispitan kao osumnjičenik, zasad nije podnesena kaznena prijava.
Kronologija tragedije
Izvješće opisuje dramatične trenutke prije pada rampe, nakon što je zapovjednik Đolonga uočio da rampa nije osigurana na propisani način i nakon što nije mogao dobiti vođu palube Predraga Vulića putem VHF stanice, kao ni prvog časnika palube Zagorca na mobitel, sa zapovjednog mosta sišao je u garažu i sreo Vulića te mu naložio da osigura rampu.
"Nema rampa kuda ići", odgovorio mu je Zagorac, piše u izvješću, uz napomenu da Zagorac nije još ispitan jer je na liječenju.
"Nemojmo se zaj*bavati i netko to mora odmah zabraviti!", odgovorio mu je Vulić. Nakon toga on je izišao na bočna vrata i uputio se prema pramcu broda, a Đolonga je krenuo za njim. I onda je sve pošlo po zlu. U tom trenutku rampa je pala i poklopila posadu koja je stajala ispod nje, ispred pramca broda još su bila dva kormilara, a sve se odigralo naočigled Đolonge i Vulića.
Prema Đolonginoj izjavi, od trenutka kad je on primijetio da rampa nije osigurana na propisan način do trenutka njezina pada prošlo je oko dvije minute, što bi odgovaralo vremenu njegova spuštanja sa zapovjednog mosta, odnosno kormilarnice do boka pramca.
Iz Jadrolinije su kasnije priopćili da su stručne službe te tvrtke analizirale Nacrt završnog izvješća o istrazi u predmetu pomorske nesreće broda Lastovo i ocijenile kako je taj tekst neobjektivan, te da ugrožava sve hrvatske brodare i sustav Hrvatskog registra brodova (HRB).
Trajekt Lastovo inače je jedan od najstarijih brodova u Jadroliniji. Trajekt je to za lokalne linije klasificiran kao ro-ro putnički brod što znači da je dizajniran i za prijevoz vozila. Najčešće plovi na linijama splitskog okružja i više se puta otvarala ova rampa teška čak 10 tona, dok je bivši kapetan na Lastovu potvrdio da je rampa već jednom pala. Izgrađen je 1969. godine u Japanu, a hrvatska kompanija preuzela ga je 1978., dajući mu ime Partizanka. Iste godine je preimenovan u Lastovo I., dok je 1998. godine dobio današnji naziv Lastovo.
POGLEDAJTE VIDEO: Rat unutar HDZ-a? Ni jedna smjena nakon velike tragedije i ozbiljnih incidenata na Jadrolinij
