Naime, oni nemaju pravo raditi posao za koji su se skolovali i naplacivati svoje usluge, iako su za trogodisnjeg studija stekli kompetencije uskladene s onima u Europskoj uniji, a u svoje obrazovanje ulozili oko 75.000 kuna.
Kad se zbroje sve skolarine i ulaganje u opremu skole, u skolovanje optometrista dosad je ulozeno 10-ak milijuna kuna, tvrde u Hrvatskom drustvu opticara i optometrista (HDOO), pise Poslovni dnevnik.
Predstavnici Drustva godinama traze da institucije usklade regulativu, sto bi, kako tvrde, donijelo ustede zdravstvenom sustavu i korisnicima, povecalo prihode opticarskim radnjama, ali i rasteretilo oftalmologe, koji bi imali vise vremena baviti se primarnim poslom, patologijom oka. To vise sto je prvi pregled oftalmologa u hrvatskim bolnicama pri vrhu na listama cekanja, s prosjecnih 145 dana i gotovo 14 tisuca otvorenih narudzbi.
Inace, optometrija je razmjerno mlado zanimanje koje je proizaslo iz optike, i uglavnom se bavi korekcijama vida, od odredivanja dioptrije do prepoznavanja bolesti koje traze usluge oftalmologa.
Najrazvijenija je u SAD-u i nalazi se u nomenklaturi zanimanja u 12 zemalja EU, gdje se najbolje integrirala u zdravstvene sustave u skandinavskim zemljama, Spanjolskoj, V. Britaniji.
http://www.poslovni.hr/hrvatska/skolovali-120-strucnjaka-za-zanimanje-kojeg-nema-285773?utm_source=Facebook&utm_medium=Status&utm_content=285773&utm_campaign=FB+page+statusi
