Junetina nosi oznaku meso s hrvatskih farmi, ali kao tele stigla je iz Rumunjske. Othranjena je na ovdašnjim farmama i ima oznaku koja simbolizira svježinu i kvalitetu. Tu oznaku prozivođačima dodjeljuje Hrvatska poljoprivredna agencija.
Proizvođač može dobiti oznaku meso s hrvatskih farmi ako je svinjetina ili junetina uvezena, ali je utovljena i zaklana u Hrvatskoj. Minimalni rok za junetinu koja na životu mora provesti u Hrvatskoj je 210 dana, a za svinjetinu 60. Kod peradi, pile mora biti i izleženo u Hrvatskoj.
"Jasno je na deklaraciji vidljivo dakle gdje je životijna rođena, u tom smislu nema nikakve prevare. Ali ponavljam kriteriji kažu da ta životinja mora jedno izvjesno vrijeme bit na hrvatskim farmama", tvrdi Zlatko Barač, direktor Hrvatske poljoprivredne agencije.
U društvu za zaštitu potrošača misle drugačije. "Potrošači kada nešto pročitaju to smatraju da je tako, ovdje se radi o čistom slučaju obmanjivanja potrošača, govorim sa strane potrošača gdje potrošači vjeruju onome što piše", rekao je Igor Vujović iz Društvo za zaštitu potrošača Hrvatske.
Razlog ovakve prakse je nekonkurentnost. "Jasno je i zašto, tu smo u ovom trenutku jako deficitarni", smatra Barač. Kad je riječ o uvozu i izvozu mesa Hrvatska je deficitarna na više polja. Prošle godine uvezeno je svinjetine u vrijednosti 129 milijuna eura, a izvezno tek 18 milijuna.
Uvoz govedine iznosio je 60 milijuna, a izvoz 20 milijuna eura. Piletine se uvezlo za 43, a izvezlo za 13 milijuna eura. No, važno je naglasiti kako ovakve različitosti na deklaracijama ne moraju značiti da meso nije zdravo ili je upitne kvalitete.
