Denis Kosor je ekonomist iz Splita, poduzetnik, investitor s iskustvom ulaganja na međunarodnim tržištima, investicijski savjetnik, jedan od prvih konzultanata koji su uspješno vodili aplikacije dalmatinskih poduzetnika na sapard/ipard predpristupne EU natječaje. Jedan je od onih koji uvijek tragaju za nekim novim rješenjima i idejama. Govori energično, i optimistično, neovisno o tome što mu je jedan od projekata u kojeg iznimno vjeruje, u kojeg su sami osnivači do sada uložili oko milijun i pol kuna, a na europskoj sceni dobio je ozbiljne potvrde – dobrano zapeo u pokušajima da se probije i na natječajima domaćih ministarstava za novac iz EU fondova.
Žalbe, tužbe, rješenja, odbijenice, nadopune… redaju se u njegovu slučaju već godinama, ali kaže da ni on niti njegov tim ne žele odustati. "Valjda se u čovjeku probudi i inat. Vjerujem da imamo sjajan proizvod i smatram i svojom odgovornošću boriti se i probijati kroz svo to nerazumijevanje i nekompetenciju. I radi drugih hrvatskih poduzetnika", kaže Kosor. "Nije više važno što će biti s našom prijavom. Nakon svih naših iskustava potpuno smo sigurni i nismo usamljeni u tom mišljenju, da je najveća kočnica ozbiljnom napretku hrvatskog gospodarstva hrvatska administracija. Čast rijetkim iznimkama. Dužni smo tražiti bolju uslugu, radi drugih poduzetnika i svih građana. Uostalom, svi je plaćamo", naglašava splitski poduzetnik.
Denis Kosor je direktor i jedan od suvlasnika tvrtke Foxy d.o.o. iz Splita, koja okuplja tim stručnjaka iz različitih područja, između ostalog i eksperta za branding iz Los Angelesa, sa željom da na tržište lansiraju projekt suvlasnika tvrtke, također Splićanina, Frane Delije. Radi se o inovativnom proizvodu za muškarce s problemom inkontinencije, vrlo pojednostavljeno: to je kombinacija patentiranog donjeg rublja i posebnog, također patentiranog, diskretnog dodatka koji se lako mijenja. "Za razliku od ostalih rješenja na svjetskom tržištu naš proizvod značajno podiže pouzdanost i udobnost korištenja korisnicima s tim problemom", objašnjava Kosor.
Puni optimizma potkraj 2016. javili su se na natječaj za sredstva iz EU fondova, pod nazivom "Inovacije novoosnovanih malih i srednjih poduzeća" koji je provođen pod kapom Ministarstva gospodarstva, a kao cilj službeno je navedeno - "razvoj novoosnovanih poduzeća i uspješan prijenos inovativnih ideja u tržišno uspješne pothvate i stvaranje novih inovativno orijentiranih poduzeća s potencijalom rasta i razvoja." A onda su zalutali u labirint iz kojeg ne uspijevaju naći izlaz ni danas, gotovo tri godine kasnije.
Nadležne službe odgovaraju s nekoliko mjeseci zakašnjenja
Projektna prijava je prošla prvu administrativnu provjeru, ali onda im, osam mjeseci nakon predaje prijave (iako je rok za kompletnu obradu prijave, uključujući i bodovanje, u natječaju prvo postavljen na 90 dana, a kasnije, nakon što je već zatvoren, podignut na 180 dana) javljaju da je "tvrtka prestara".
"Naravno da smo prije predaje konzultirali službena pitanja i odgovore koji su, uz ostalu dokumentaciju za natječaj, dostupni na stranicama ministarstva koja su nam jasno ukazivala da nam tvrtka nije 'prestara', jer je navedeno da se kao datum osnivanja tvrtke uzima datum upisa u sudski registar", objašnjava Kosor. Kaže da su pokušali odmah pojednostaviti cijeli slučaj i ukazati na očiti previd, ali ne, od njih se tražio "službeni prigovor". Naravno, učinili su to, napisali službeni prigovor, a na rješenje – u njihovu korist – čekali su daljnja četiri mjeseca.
Denis Kosor iz tvrtke Foxy
Tek nakon godinu dana prepiske i usvojene žalbe vraćaju se opet u proces. Projekt ide u službenu evaluaciju, ocjenjivanje. Ali tu tek slijedi neugodno iznenađenje: potkraj 2017. stiže negativno rješenje. Projekt je dobio svega 53,5 bodova, a minimum je bio 60 bodova. Od pet kriterija koji se ocjenjuju, u čak tri projekt Kosorovog tima bio je nekoliko posto ispod praga. Mnoga pojašnjenja uz negativno rješenje za Kosora i njegov tim bila su naprosto - frapantna. Izdvaja kao primjer kriterij broj 5, "razina inovativnosti" – u kojem nisu uspjeli prijeći bodovni prag.
"Praktično nam kažu da projekt nije dovoljno inovativan, a mi smo vjerojatno bili jedini prijavitelj s dvama priznatim patentima za dva proizvoda. Ne u statusu patentne prijave, nego priznata dva međunarodna patenta u razvijenim zemljama EU-a i SAD-a, a natječemo se u zemlji koja je na začelju Europe po broju patentnih prijava i patenata per capita", pojašnjava Kosor. "Potrošili smo vremena i novca za potvrdu patenata, a patent je i po hrvatskom zakonu ultimativni dokaz inovativnosti jer je upravo inventivnost jedan od triju kriterija za priznavanje patenta, uz novost i industrijsku primjenjivost."
Kosorov tim ne odustaje. Ponovno pišu detaljnu žalbu na 15 stranica. Natječaj je vođen u Ministarstvu gospodarstva, a prema proceduri žalbe se šalju drugom nadležnom ministarstvu, Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a. I ponovno je žalba uvažena. U veljači 2018., dakle 19 mjeseci nakon predaje prijave, dobivaju rješenje u kojem je navedeno da se prijava mora ponovno evaluirati uz generalni zaključak da je evaluacija nekonzistentna i kontradiktorna.
'Uporno se vrte u krug i ne žele razumjeti'
Naravno, nadležne službe uopće ne zanima ritam biznisa, poduzetništva, oni ne razumiju da nekome tko treba sredstva i javlja se na natječaj 2016. vrijeme prolazi drugačije nego evaluatorima, službenicima i birokratima svim vrsta. Kosorov tim stoga u veljači 2018. šalje u Ministarstvo gospodarstva i službeno očitovanje u kojem napominje da im 31. ožujka istječe 18 mjeseci i rok provedbe projekta koji je naveden u prijavi.
Na novoj evaluaciji Ministarstvo gospodarstva u srpnju 2018. projekt dobiva 58,5 bodova. Opet nije išlo iznad 60 bodova. Od pet bodovnih kriterija ovaj put nisu zadovoljili "Kriterij održivosti" (komercijalne i financijske). U financijskoj održivosti, primjerice, za potpuno isti projekt, u drugoj evaluaciji, smanjena je ocjena za 75 posto, s 2 na 0,5.
No, ono što zapanjuje Denisa Kosora jest kako to da oni, uz sve navode u prijavi i priložene dokumente uključujući i patentne spise, ne mogu dokazati da su različiti od konkurencije. "Uporno se vrte u krug i ne žele razumjeti koncept međunarodnog patenta. Potvrda postojanja odobrenih patenata u SAD-u i zemljama EU-a najobjektivniji je mogući dokaz različitosti u odnosu na konkurenciju. Onaj tko poznaje proces odobrenja patenata to ne dovodi u pitanje", rezolutan je Kosor.
"Kasnije su počeli tumačiti da patenti nisu jamstvo komercijalnosti. Točno, ali i nebitno. Pitamo se tko od ostalih startupova to može jamčiti? Uostalom, predočili smo im podatke da 90 posto svih startupova propada u prvih pet godina, ali ipak, oni s patentima, ovisno o studiji, imaju mnogo više izgleda za uspjeh", govori Kosor.
U Hrvatskoj odbijenice a u Bruxellesu ih - vole
Dok je trajalo probijanje kroz noćnu moru domaćih natječaja, tvrtka nije čekala skršenih ruku. Za isti projekt, u ožujku 2018. dobili su pozitivno rješenje i odobren im je "grant" na europskom natječaju – Horizon 2020 (SME phase 1) za koji su se prijavili direktno u Bruxellesu. Ostvarili su 90 posto mogućih bodova. Pojednostavljeno rečeno, za strane evaluatore oni su izvanredni, a za domaće, hrvatske – sumnjivi, besperspektivni i još k tome nedovoljno različiti od konkurencije.
"Prolaskom izrazito zahtjevnog Horizon 2020 natječaja spadamo vjerojatno u manje od osam posto prijavitelja na razini Europe čije prijave su ocijenjene pozitivno. A u Hrvatskoj ne možemo ući niti među 25 posto prijavitelja na natječaju niti dokazati da smo inovativni, komercijalno potentni i različiti od konkurencije", komentira Kosor.
'Zaintereseirali smo lidere u industriji, a u Hrvatskoj za nas nema sluha'
Tvrtka Denisa Kosora spada u samo šest tvrtki iz Hrvatske (ostali su, primjerice, Rimac automobili, Include-pametne klupe, Amphinicy Technologies ) koje su prošle na natječaju Horizon 2020 faza 1. Kažu da ih europska tijela koja podržavaju dobitnike "tretiraju kao vlastito blago": dodijeljen im je inozemni mentor kojeg plaća EU da bi im pomogao u unapređenju projekta, pozvani su na konferenciju europskih inovatora u Berlinu itd. Centrala EU-a ih voli i podržava, gura naprijed, a u Hrvatskoj – sumnja i višegodišnja serija žalbi, primjedbi, tužbi i natezanja svih vrsta. Započeli su i ozbiljne poslovne pregovore, ali u "pravom EU-u", a ne u Hrvatskoj.
"Ne mogu govoriti o detaljima, ali mogu reći da smo zainteresirali lidere u industriji, potpisali smo NDA ugovore (ugovore o tajnosti, op.a.) i prošli prezentacije u jednoj Njemačkoj i jednoj mulitnacionalnoj tvrtki sa sjedištem u Belgiji", objašnjava splitski poduzetnik. "Hrvatska administracija apsolutno ne razumije niti želi razumjeti da je inovativnost na međunarodnoj razini preduvjet održivog gospodarskog rasta. To nije pitanje mode, nego pitanje golog opstanka za malu i otvorenu ekonomiju poput naše", komentira Kosor.
Administracija koči, a političari se ne žele baviti tim problemom
Na pitanje gdje on vidi uzroke problema, što je to tako kobno u našim natječajnim mehanizmima da se često koče ozbiljni i kvalitetni projekti, Kosor odgovara: "Neznanje, neiskustvo i nebriga. Ljudi nisu dorasli zadatku. Naravno, čast iznimkama, kvalitetnim i stručnim ljudima, na koje smo također nailazili, posebno u Ministarstvu regionalnog razvoja." On to doista ima pravo reći, nakon desetaka, pa i stotina sastanaka, dopisa i pokušaja pojašnjenja. To je razina administracije. Ali nju predvode političari i "s političarima interesno, prijateljski ili rodbinski povezan kadar."
A oni, kaže Kosor, ne razumiju gdje je problem, ne vide ga, ne da im se baviti s time. "Izgleda im valjda prekomplicirano, iz hladovine njihovih sinekura", kaže cinično Kosor i zaključuje: "I tako tonemo. Zar nikome nije jasno zašto EU toliko inzistira na inovativnosti i valorizira intelektualno vlasništvo? Konkurentnost na međunarodnoj razini proizašla iz inovativnosti je jedini put prema održivoj socijalnoj, zdravstvenoj i demografskoj politici. A inovatore se kod nas baca u ralje nekompetentnih anonimnih evaluatora i administrativaca."
Mnogi odustanu nakon serije negativnih rješenja i bizarnih bodovanja. Naprosto odu van, u "pravi" EU ili još dalje. Kosor i njegov tim ne odustaju i on sam si je zadao da će izgurati sve žalbene instance da bi dokazao da njegov projekt koji "EU izvan Hrvatske" voli i podržava na sve načine, može biti priznat i po hrvatskim ljestvicama. "S novcem s tog natječaja, ili bez, ali važno je da pokažemo da je ovo što radi hrvatska administracija zločin protiv budućnosti naše djece. Samo inovativan privatni sektor može nas gurati prema boljoj budućnosti, to potvrđuju mnogi svjetski primjeri", kaže Kosor.
"Sportskim rječnikom rečeno, moramo stvoriti uvjete za igru u kojoj će naši igrači-poduzetnici dobiti šansu zapucati gol. Da, bit će više promašaja nego pogodaka, ali na kraju su važni samo pogodci koji čine razliku. Mi u Hrvatskoj sada imamo tako postavljena pravila da se uglavnom opstruira razvoj igre. I ovakvo vođenje EU natječaja je jedan od oblika opstrukcije. Čast rijetkim genijalcima koji preskoče izazove. Jednostavno, naši "igrači", poduzetnici, teško mogu uopće doći do šanse da zapucaju prema golu na međunarodnoj sceni, a kamoli da ostvare zgoditak", opisao je sportskim rječnikom blokade na hrvatskoj sceni poduzetnik iz Splita koji nastavlja svoju borbu za ovaj projekt, ali i mnoge druge.
