troškovi rada po satu /

'U Hrvatskoj su preniske plaće, a to zato jer je u cjelini sve puno uhljeba'

Image
Foto: Dino Stanin/PIXSELL

Hrvatska je prošle godine bila među zemljama EU s najnižim udjelom troškova doprinosa u ukupnim troškovima rada po satu

11.4.2018.
17:14
Dino Stanin/PIXSELL
VOYO logo

Podaci Eurostata pokazuju da su najniži troškovi rada po satu u Bugarskoj (4,9 eura), Rumunjskoj (6,3 eura), Litvi (8 eura), Latviji (8,1 eura), Mađarskoj (9,1 eura) i Poljskoj (9,4 eura), dok su najviši u Danskoj (42,5 eura), Belgiji (39,6 eura), Luksemburgu (37,6 eura), Švedskoj (36,6, eura) i Francuskoj (36 eura). U Hrvatska je trošak rada po satu prošle godine iznosio 10,6 eura, što je dva i pol puta ispod prosjeka EU, piše Glas Slavonije.

Najveći troškovi rada po satu u EU su u industriji (27,4 eura), a zatim u uslužnom sektoru (26,6 eura) dok su najniži u građevinarstvu (23,7 eura). U Hrvatskoj je, pak, najviši trošak rada po satu u uslužnom sektoru (11,4 eura) zatim u građevinarstvu (9,8 eura), a tek potom u industriji (9,7 eura).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Eurostatu su utvrdili kako je udjel doprinosa u ukupnim troškovima rada po satu u EU iznosio prošle godine 24 posto, te 25,9 posto u eurozoni. Hrvatska je prošle godine bila među zemljama EU s najnižim udjelom troškova doprinosa u ukupnim troškovima rada po satu – taj je udio iznosio 15 posto, a niži su imali samo Malta (6,7 posto), Luksemburg (11,9), te Irska (13,7) i Danska (13,8). Najviši udio troškova doprinosa u ukupnim troškovima rada po satu lani je imala Francuska, čak 32,8 posto.

Predrag Bejaković, znanstveni savjetnik s Instituta za javne financije, kaže kako je trošak rada samo jedan pokazatelj te da je najbolje uspoređivati i koliko se uz taj trošak rada proizvede. Zato je, objašnjava, trošak rada u Njemačkoj veći nego kod nas, ali je ondje istodobno i produktivnost mnogo veća pa je u konačnici pojedinačna cijena nekog proizvoda zapravo manja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mi za tih 10 eura proizvedemo relativno malo. Kod nas ima tvrtki koje su vjerojatno produktivne na razini europskog prosjeka, ali u cjelini kod nas imate mnogo tih 'mrtvih duša', da ne izgovorim tu kod nas popularnu riječ 'uhljeba'. Dakle, produktivnost je još važnija od od samih troškova rada. Naši sindikati s pravom kažu da su naše plaće niske, ali ne govore da je i naša produktivnost niska. Negdje su radnici mnogo bolje plaćeni nego kod nas, no zahtijevati na temelju toga da se u Hrvatskoj značajnije podignu plaće bez povećanja produktivnosti nerealno je. To je glavna poruka", kazao je Bejaković za Glas Slavonije.

Bejaković dodaje da su, kada se govori o realnom sektoru, plaće i drugi troškovi rada u najvećoj mjeri odraz produktivnosti.

"Ako je produktivnost jako visoka i plaće su više, što ovi podaci jasno pokazuju. Možemo se zapitati kako se to prelijeva na sektor usluga, jer postoje izvozni i neizvozni proizvodi i usluge. Tako, primjerice, automobil i košulju koje proizvedete možete izvesti, kruh ćete teško izvesti, a usluge još teže. I onda se ta razmjerno visoka cijena rada prelijeva i na sektor usluga, a da bi poslodavci u sektoru usluga mogli privući radnike, oni ih moraju i odgovarajuće platiti", ističe Bejaković za Glas Slavonije.

Iako je produktivnost u Poljskoj i Mađarskoj na razini one u Hrvatskoj, tamo su plaće niže nego kod nas, dok su slovenske plaće u razini s našima iako je produktivnost u Sloveniji znatno viša. "Pojedinačni trošak im je manji i mi smo slijedom toga, s našom produktivnošću i razmjerno višim plaćama, manje konkurentni", rekao je Bejaković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
pikado
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo