U testiranju urina na glifosat na koje je pristalo 48 zastupnika EU parlamenta, među kojima i naš Davor Škrlec, rezultati su bili porazni. Kod svih zastupnika zabilježena je ta štetna tvar koja je u prosjeku u urinu imala 17 puta veću razinu od one koja je dopuštena, piše Novi list.
Najviše ga je imao zastupnik iz Litve, potom onaj iz Mađarske te Škrlec iz Hrvatske. Ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da je veća koncentracija te štetne tvari zabilježena kod zastupnika koji su izjavili da se hrane organski proizvedenom hranom, ali i kod onih koji su vegetarijanci.
Kod onih koji jedu konvencionalnu hranu u prosjeku je pronađeno 1,70 mikrograma glifosata po litri, dok je kod zastupnika koji jedu organsku hranu taj prosjek iznosio 1,76 mikrograma. Također, kod onih koji se hrane organskom hranom uočena je i veća prisutnost kreatinina, koji upućuje na lošiji rad bubrega odnosno sporiju detoksikaciju organizma.
Glifosata ima i u proizvodima za higijenu
Zabrinjavajuće podatke stručnjaci su pojasnili i činjenicom da su glifosati i u proizvodima za higijenu, ali ne odbacuju činjenicu da u proizvodnji organske hrane ima propusta.
Prema saznanjima našeg europarlamentarca, unos glifosata moguć je i putem zraka zbog raspršivanja sitnih čestica, kao i preko vode te ostalih tekućina. "Prije nekoliko mjeseci je objavljena analiza koja je pokazala da poznata njemačka piva imaju stoput veću koncentraciju glifosata od one koja je normirana za pitku vodu. Moguće je isto tako da je došlo do nenamjerne kontaminacije. Nažalost, prevelika i raširena primjena glifosata onemogućava nas u tome da optužimo isključivo hranu kao izvor. Znam za slučaj u Podravini, kad je proizvođačima ekološke kamilice vraćena pošiljka iz Njemačke, jer se na površinama koje su bile u blizini kukuruz tretirao herbicidom na bazi glifosata. Prskanje se očito provodilo dok je puhao vjetar te je došlo do kontaminacije", ispričao je Škrlec .
Profesor Ivica Kisić sa studija Ekološke poljoprivrede pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tvrdi da su mnogi ekološki uzgajivači i needucirani, te kao jedan od problema rezultiran neznanjem navode korištenje prevelike količine rotenona u proizvodnji čime umjesto ekohrane proizvedu neekološku. Stoga važnu ulogu u cijeloj proizvodnji trebaju odigrati institucije koje provode kontrolu proizvodnje i stavljanja proizvoda na tržište.
Pritom, tvrdi predstojnica Zavoda za herbologiju Agronomskog fakulteta Klara Barić, nemoguće je da poljoprivrednik proizvodi hrane dovoljno za više od sto usta onih koji se bave nečim drugim bez pesticida i drugih napredaka u tehnologiji.