Tamna boja kruha ne jamči njegovu kvalitetu. Pekari često da bi postigli tamniju boju pribjegavaju dodavanju različitih supstanci koje se zapravo ne bi smjele nalaziti u kruhu.
Svojedobno je jedan pekar iz Srbije u tamošnjim medijima govorio kako se s tim ciljem u kruh dodaju i kava, kakao, prirodna i umjetna bojila, crveno vino i slične supstance. S druge strane već je odavno poznato da se u kruh radi veličine i težine nerijetko dodaje više aditiva i vode. A pekari posežu i za uporabom lošijeg brašna nego što je to propisano. Istovremeno, kad je kruh upakiran, na njegovoj deklaraciji se ne navode baš svi sastojci. I dakako, najjeftiniji nerijetko su i najmanje kvalitetni.
Teži, tvrđi, ima blagu vlažnost
Vode li Hrvati brigu o tome kakav kruh jedu teško je procijeniti, no Državni zavod za statistiku navodi kako jedan hrvatski građanin godišnje pojede čak 70 kilograma kruha.
Za sve oni koji su sumnjičavi, britanska nutricionistica Carina Norris preporučuje kupnju težeg kruha koji je bogatiji hranjivim tvarima. "Zdraviji je kruh koji nije previše mekan na dodir. Smeđi kruh ne znači ujedno da je i zdrav, jer se često koriste razna bojila. Zamrzavanje kruha mnogi ističu kao jako praktičnu stvar, međutim, zamrznuti se kruh teže probavlja te dovodi do nadutosti i pojave plinova. Najbolji je kruh od cjelovitog pšeničnog brašna jer sadrži mekinje, klice i endosperm, a integralni kruh ima najniži glikemijski indeks", ističe nutricionistica Norris.
Jeste li 100 posto sigurni da jedete crni kruh? Evo kako nas varaju!
Pekarski proizvodi kojima ćete upropastiti probavu
Naučite prepoznati zdraviji kruh