U svijetu se trenutačno razvija čak 170 cjepiva protiv koronavirusa, odnosno Covida-19. Dok političari obećavaju da će cjepivo biti gotovo do konca godine, stručnjaci su ipak oprezniji u prognozama.
Od tih 170 cjepiva na čijem se razvijanju trenutačno radi, četiri su u trećoj fazi kliničkih ispitivanja, 11 ih je u drugoj fazi, a 19 u prvoj.
Cjepivo s Oxforda je lider u ovoj utrci
"Kliničko ispitivanje, faza 1 i 2 glavna joj je svrha da pokaže da cjepivo nije štetno i koji će biti imuni odgovor, a faza 3 - glavna joj je svrha pokazati da cjepivo djeluje, da sprječava zarazu koronavirusom i da sprječava razvoj COVID-19 bolesti", kazao je za RTLKristijan Radman, hrvatski znanstvenik i profesor molekularne biologije na Sveučilištu Oxford.
Upravo se cjepivo sa Sveučilišta Oxford smatra liderom u ovoj utrci, jer se temelji na već provjerenoj tehnologiji koja se koristila u istraživanjima tijekom epidemije MERS virusa. Trenutačno je u trećoj fazi ispitivanja, u Brazilu i Južnoj Africi.
"Čini mi se da oksfordsko cjepivo prednjači u kvaliteti. Još se ne zna koji će biti točan uspjeh tog cjepiva, ali svi dosadašnji rezultati pretkliničkih ispitivanja, ispitivanja na životinjama, i klinička ispitivanja na ljudima u drugoj i trećoj fazi - pokazuju da cjepivo ide u dobrom smjeru", dodao je Radman.
Etablirani načini izrade cjepiva
Na istoj tehnologiji počiva i kinesko cjepivo CanSino koje je prošlo drugu fazu i dobilo vrlo ograničenu upotrebu u kineskoj vojsci.
''Cjepivo koje se temelji na nekom drugom virusu, koji je benigan, uzrokuje obične prehlade, ali su u njega ubačeni određeni elementi ovog SARS CoV 2 virusa. Znači dajete nešto što se ne može umnažati u čovjeku, ali unutra se nalazi dio tog opasnog virusa. I onda kada naš organizam dođe u kontakt s tim promijenjenim virusom, on će razviti odgovor na taj novi dio SARS CoV 2 virusa", objasnio je za RTL biokemičar Gordan Lauc.
U trećoj fazi su i cjepiva kineskih kompanija Sinovac i Sinopharm u kojima se koristi umrtvljeni virus, što je već etablirani način izrade cjepiva.
"To znači da već postoje cjepiva po tom istom procesu, po istom receptu. Gdje se samo jedan sastojak mijenja, a to je tip mikroorganizma. Sada je ovaj virus, a u prethodnom je korišten neki drugi. To su jako etablirana cjepiva ili tehnologije", tumači Vladimir Trkulja sa Zavoda za farmakologiju Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
Nova tehnologija: cjepivo s informacijom o virusu
S druge strane, američka farmaceutska kompanija Moderna napravila je cjepivo tehnologijom koja nikada prije nije korištena u proizvodnji cjepiva, a za tjedan dana kreću s trećom fazom.
"Oni žele ubaciti ne čitav virus, već samo informaciju o tom virusu. Znači, oni uzimaju genetičku informaciju, mRNA, nju ubacuju u čovjeka i kada se ta informacija unese u naše stanice, onda naše stanice same proizvode proteine i viruse. To je nešto slično onom što se događa kada nas virus inficira jer zapravo kod infekcije stvarnim virusom mi proizvodimo proteine virusa i onda ti proteini koje smo mi napravili služe kao cjepivo i na njih se razvija imuni odgovor", pojašnjava Lauc.
Koliko cjepivo mora biti djelotvorno?
Stručnjaci ističu da poznate tehnologije imaju prednost jer su već isprobane, dok se novije mogu mnogo brže masovno proizvesti. No, pitanje je koliko cjepivo mora biti djelotvorno da bi se stalo na kraj pandemiji.
"Nije nužno ovu epidemiju potpuno eliminirati, nama je dovoljno da zaštitimo najugroženije skupine. Kada bi polovina ljudi bila zaštićena cjepivom - epidemija bi bila gotova", smatra Lauc.
"Svi bismo voljeli da barem 85 posto imuniziranIh stvori neutralizirajuća protutijela. To je ideal", kaže Trkulja.
"Trebalo bi sačuvati barem 60-70 posto ljudi da bismo zaustavili pandemiju", mišljenja je Radman.
