Hrvatska narodna banka danas je objavila priopćenje u kojem se, između ostalog, osvrnula na temu Agrokora. HNB u svom priopćenju ističe kako su sačuvali stabilnost financijskog sustava i da kontinuirano provjeravaju izloženost banaka.
Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:
"HNB kontinuirano provjerava izloženost
banaka te, ukoliko smatra potrebnim, poduzima mjere da
se ona umanji. Stabilnost financijskog sustava je osigurana i
time je HNB ispunio svoju regulatornu obvezu. Istovremeno,
Hrvatska narodna banka nije u mogućnosti - zbog zakonom
utvrđene povjerljivosti supervizorskog postupka
- govoriti o pojedinim postupcima i poduzetim mjerama u okviru
nadzora koji kontinuirano provodi.
Kreditiranje klijenata koji ta sredstva potom koriste za
trgovačko kreditiranje trećeg u okviru svoje redovne poslovne
aktivnosti spada u svakodnevno poslovanje banaka. Pri tome je
banka dužna obratiti pažnju jesu li korisnici
kredita povezani s poduzećima s kojima posluju na bilo koji od
tri načina: vlasnički, upravljački ili
gospodarski. Ukoliko jesu, onda se ograničenja velike
izloženosti definirana Uredbom 575/2013/EU (dalje Uredba 575;
članci 387.-403.) primjenjuju ne na pojedinog korisnika kredita
nego na skup povezanih osoba. Osim toga ovu problematiku dodatno
regulira i Odluka o velikim izloženostima kreditnih institucija
(NN. br. 2/2010 i 160/2013.).
Vlasnička i upravljačka povezanost lako su
dokazive, međutim gospodarska povezanost pitanje je
politike banke te ne postoje jasni kriteriji po kojima se
određuje. To je pitanje pokriveno Uredbom 575 i Odlukom o
velikim izloženostima kreditnih institucija, no po
pitanju prepoznavanja gospodarske povezanosti dano je diskreciono
pravo pojedinim bankama da definiraju standarde gospodarske
povezanosti. U tom smislu HNB kao supervizor može, polazeći od
standarda koje primjenjuju pojedine banke, definirati prikaz na
razini sustava, no davanje naloga za primjenu tog prikaza u
računovodstvenim i operativnim evidencijama banaka moguća je samo
u neupitnim slučajevima jer propisi bankama daju jasnu diskreciju
na tom području.
Sve su banke financirale klijente koji su
koristili kredite za financiranje robe prodane svojim kupcima.
Sve su banke ispravno primjenjivale kriterije upravljačke i
vlasničke povezanosti, no dio banaka po našem viđenju nije na
odgovarajući način primjenjivao kriterije gospodarske
povezanosti, odnosno HNB je uspješno poduzimao
mjere prema tim bankama u slučajevima gdje je gospodarsku
povezanost bilo moguće dokazati. Postoje indicije da su usprkos
provedenim mjerama i danim nalozima neke kreditne institucije
nalazile načina preuzete rizike prikriti pred regulatorom.
HNB je u potpunosti svjestan situacije i ne postoje potrebe za
provođenje novih provjera; naš je nadzor kontinuiran.
Mogući prekršaji zakona ustanovljeni su u pojedinim
slučajevima, a neki su i dokazani u okončanim
prekršajnim postupcima. Rizici koje su banke preuzele mogli bi
imati utjecaja na imovinu njihovih dioničara, ali ne i na
stabilnost financijskog sustava. Ukupni otpis prepoznatih rizika
po najvećem prepoznatom vezanom riziku ne bi, ni u slučaju punog
otpisa svih potraživanja, izazvao regulatornu slabost na razini
sustava, niti bi i jednu pojedinu banku učinio insolventnom.
Međutim, dio banaka ne bi u tom slučaju izvršavao sve zadane
kapitalne zahtjeve, te bi njihovi dioničari morali prikupiti
dopunski kapital ukoliko žele nastaviti poslovati.
Na žalost, posljedice prekršaja zakona su samo
prekršajne; vjerojatno je sada dobar trenutak za
razmatranje uvođenja kaznenog djela protiv financijske
stabilnosti, što je neformalno predloženo još 2015., ali tada
nije bilo reakcije."
