Od ranog jutra redovi pred podružnicama Sberbanka diljem zemlje. Građani u strahu za svoju ušteđevinu podižu novac ne znajući kako će se zapadne sankcije Rusiji utjecati na njihove račune.
Iz Ministarstva financija poručuju da mjesta panici nema. No, i ovih 70-ak tisuća klijenata ruske banke kao i svi ostali Hrvati će itekako osjetiti posljedice rata u Ukrajini. Cijene energenata već rastu, a slijedi ih sve ostalo.
Invazija na Ukrajinu izazvala je invaziju i u Hrvatskoj - na bankomate Sberbanke. Građani od jutra u redovima pred bankama. Pokušavaju se dokopati svog novca nakon sankcija Rusiji.
"Ljudima je svima još na pameti onaj mučni scenarij s početka 90 ih kad su nekim ljudima propali računi i novci i taj strah je i dan dana prisutan u našim ljudima", rekao je jedan od Splićanina koji su danas čekali pred Sberbankom, Rade Popadić.
U Hrvatskoj je 69.952 klijenata Sberbanke, većinom privatnih osoba, a u toj banci štede 3,8 milijardi kuna. 99 posto depozita je osigurano do iznosa od 100 tisuća eura. No, razloga za paniku nema, kažu iz Agencije za osiguranje depozita jer je u njihovu fondu za osiguranje depozita više od 5,6 milijardi kuna.
"Nema potrebe i nema razloga da građani paničare. Ako bi svi ostali sustavi zakazali, sustav osiguranja depozita neće. Ponavljam, imamo raspoloživa sredstva, ako do nacrnijeg scenarija dođe građani će u vrlo kratkom zakonskom roku moći do svojih sredstava do kojih tamo drže", rekla je Marija Hrebac, direktorica Hrvatske agencije za osiguranje depozita.
A ni bankarsko tržište nije ugroženo, jer Sberbanka zauzima tek 2 posto domaćeg tržišta.
"Ako bi se i u nekakvom, da tako kažem, neželjenom scenariju nešto i sa tom bankom događalo, njen utjecaj na financijski sustav neće biti toliko iole značajan da poremeti ukupne odnose", kaže Hrebac.
Hrvati ne moraju strahovati od posljedica sankcija, misli i predsjednik.
"Za to ne treba Vijeće nacionalne sigurnosti, za to treba press konferencija ministra financija. To je dovoljno. Ovo drugi, moja poruka građanima, neugodna je situacija, ali možete biti mirni", rekao je Milanović.
A Zdravko Marić iz Pariza s neformalnog sastanka ministara financija potvrđuje Milanovićeve riječi.
"Sankcije koje su uvedene se ne odnose na podružnice ruskih banaka u zemljama članicama Europske unije, pa tako i u Hrvatskoj", rekao je ministar.
Umirujuće tonove šalju i čelnici Fortenove, u čijoj vlasničkoj strukturi su čak dvije ruske banke, Sberbank i VTB.
"Ta dva suvlasnika nemaju iznad 50 posto u Fortenova grupi. Isto tako Fortenova grupa ima svog glavnog financjera, odnosno glavni naš kreditor je HPS što nam u trenutnoj situaciji pruža dodatnu sigurnost da na nas se na nikoji način neće reflektirati ova situacija", dodao je.
No, ono što će utjecati i na građane i na tvrtke, bez iznimke, je krizom uzrokovan rast cijena energenata.
"Nafta je porasla, plin, nemamo zasada nekakve podatke, ali je očito da će porasti, možemo očekivati porast cijene derivata i na našem tržištu, i moramo biti spremni, ukoliko to potraje, da vidimo cijene koje nikad nisu bile. Jutros sam razmišljao da cijena goriva od 13, 14, 15 kuna u ovom momentu je sasvim realna", rekao je energetski stručnjak Davor Štern.
Skuplje gorivo znači poskupljenje svega. Na još jači rast inflacije od dosadašnjeg upozoravaju i u oporbi, a posljedice će, kažu, trpjeti i turistička sezona.
"Zbog potencijalnog pada kupovne moći stanovnika Europske unije, koji su naši tradicionalni gosti u turizmu, možemo imat efekt na manju turističku potrošnju, a znamo da nam turizam generira 20 posto BDP-a", rekao je Siniša Hajdaš Dončić.
A bivši ministar turizma poručuje - na kupovnu moć Hrvata Vlada može utjecati.
"Vlada je već pokrenula od jučerašnjeg dana, prvog sastanka koji je bio kod premijera da se već pripreme ministarstva na taj drugi korak, a siguran sam da ćemo i na razini europske unije razgovarati i vrlo brzo, možda već idućeg tjedna imati odgovor", rekao je Gari Cappelli.
Ipak, što prije pucnjava prestane, ekonomske posljedice na cijelu Europu, pa tako i na Hrvatsku, bit će manje i lakše popravljive.
