Skupština Srbije prihvatila je izmjene Kaznenog zakona kojima su ukinute kazne zatvora od 30 do 40 godina, a uvedena je doživotna kazna za najteža kaznena djela. Tako će se doživotna kazna u Srbiji moći dobiti za teško ubojstvo, silovanje, obljub nad maloljetnom osobom, trudnicom i nemoćnom osobom. Ovakvu je promjenu zakona izazvalo brutalno mučenje, silovanje i ubojstvo 15-ogodišnje Tijane Jurić u Bajmoku kod Subotice prije pet godina.
U anketi portala Vijesti.hr čitatelji su rekli što oni misle. Čak 98 posto ispitanika (792 osobe) reklo je da je ZA uvođenje doživotne kazne zatvora, a samo 2 posto (19 osoba) izjasnilo se PROTIV uvođenja takve kazne. To je bio glavni razlog da istražimo je li uvođenje kazne doživotnog zatvora u Hrvatskoj uopće izvedivo.
Rezultati ankete
Rezultati ankete
Je li moguće uvođenje kazne doživotnog zatvora u Hrvatskoj?
Za Nacrt prijedloga izmjena zakona zaduženo je mjerodavno ministarstvo, u ovom slučaju Ministarstvo pravosuđa. Poslali smo im upit razmišlja li se o eventualnoj izmjeni kaznenog zakona u Hrvatskoj, ali do objave ovog teksta nisu poslali svoj odgovor.
Zato smo za mišljenje pitali stručnjake koji su svoj život posvetili kaznenom pravu. Zanimalo nas je što oni misle o uvođenju kazne doživotnog zakona u hrvatsko zakonodavstvo i je li to uopće moguće i izvedivo.
"Moje mišljenje je da je moguće, ali potrebna je intervencija u Ustav i Kazneni zakon jer kod nas je maksimalna kazna zatvora dugotrajni zatvor od 20 do 40 godina, a u iznimnim slučajevima i 50 godina. Međutim, postavlja se pitanje kod takvih najtežih kaznenih djela i kod recidivista, osoba koje su ponovile teško kazneno djelo, je li taj dugotrajni zatvor dovoljno represivnog i preventivnog karaktera. Prema tome, trebalo bi ozbiljno razmisliti o tome da se i kod nas uvede doživotni zatvor", kazao je za Vijesti.hr ugledni odvjetnik Branko Šerić.
Branko Šerić
Izvor: Goran Stanzl/PIXSELL
Dodao je i kako smo svjedoci da posljednjih godina vrlo mlade osobe počine najteža kaznena djela koja su ne samo socijalno devijantna nego sa sklonostima koja upućuju na opasnost da bi mogli ponoviti to kazneno djelo.
Kako do izmjene kaznenog zakona?
"Treba oformiti pred Ministarstvom pravosuđa, koje je praktički predlagatelj jednog takvog zakona, jednu multidisciplinarnu komisiju koja će razmotriti sve aspekte, u kojoj će biti sociolozi, psihijatri, psiholozi, stručnjaci za kaznenopravne znanosti, članovi Vrhovnog suda koji će to zaista razmotriti. Oni imaju najbolji pregled sudskih praksi i na dosadašnje pojavne oblike kod počinitelja ovih kaznenih djela", kazao je Šerić.
Šerić je još jednom upozorio kako svjedočimo teškim kaznenim djelima koja su počinila mlade osobe pa im se zbog mladosti često izriče blaža kazna jer im je "honorirana ta mladost".
"Jednostavno je, a nije jednostavno. Ja jesam za kaznu doživotnog zatvora. Amerikanci izriču doživotni zatvor, tamo se događa da oni izračunavaju koliko je nekome preostalo doživotne kazne i nakon dvije trećine preostalog vremena ima pravo na pomilovanje. Zato oni izriču, a mi se smijemo", rekao je Šerić.
Petö Kujundžić: Treba se smanjiti broj kaznenih djela
No, s njim se ne slaže predsjednica Odjela za mladež Županijskog suda u Zagrebu Lana Petö Kujundžić. Ona nije za kaznu doživotnog zatvora, već želi da se smanji broj kaznenih djela.
"Mislim da je ta odluka čisti populizam. Dakle, ona stranka koja je na vlasti sada govori o tome da želi povećati kazne, da kazne trebaju biti duže, doživotne. To se radi samo zato da se dobije broj glasača. S tim se ne dobiva ono što mi želimo, a to je da nema više kaznenih djela, odnosno da smanjimo njihov broj", kazala je Petö Kujundžić.
Dodala je kako je čula i drugi dio oko kazne doživotnog zatvora u Srbiji, a to je mogućnost uvjetnog otpusta nakon 27 godina.
"Dakle, to je na mala vrata ista stvar", kazala je Petö Kujundžić.
Lana Peto Kujundžić
Izvor: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Istaknula je kako je najvažnije promovirati nenaslino ponašnje, mogućnost momentalne prijave žrtava kaznenih djela, prolaženje kroz sustav na način koji će najmanje tangirati žrtvu.
"Mislim da je to put ozdravljenja od tih kaznenih djela, a ne razmišljanje hoćemo li imati doživotni zatvor. Doživotni zatvor je apstraktni pojam. Doživotni zatvor je i u našem sustavu ovih 40 godina, samo je pitanje kako se primjenjuje. Mislim da to nema veze s onim što građani misle. I u Srbiji njihov novi zakon nije to jer imaju mogućnost uvjetnog otpusta nakon 27 godina", istaknula je Petö Kujundžić.
Poticaj na zakonske izmjene može doći i od strane građana, kao što to prikazuje recentni primjer susjedne Srbije. Građanskim inicijativama i peticijama može se okupiti što veći broj građana koji podržavaju uvođenje strože kazne i koji se mogu obratiti nadležnim institucijama odnosno zakonodavcu s apelom da se krene u postupak izmjene zakona.
