SUOČAVANJE S PROŠLOŠĆU / Treba li Hrvatska obilježavati Dan sjećanja na srpske žrtve?

Treba li Hrvatska proglasiti Dan sjećanja na civilne srpske žrtve rata? Ideja je nastala slučajno - prijedlogom odvjetnika generala Gotovine Luke Mišetića da se državni vrh pokloni i tim žrtvama. Javnost je podijeljena, no sama rasprava upućuje na to da je želja za pomirenjem ipak sve veća

11.8.2015.
22:35
VOYO logo

Treba li Hrvatska obilježavati Dan sjećanja na srpske žrtve? Treba li to biti 28. rujna, kad je u selu Varivode '95. ubijeno devetoro civila od 60 do 85 godina.

Mještani Varivoda ne samo da se sjećaju ubijenih i izbjeglih - s mnogima su bili bliski prijatelji, pa i kumovi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Iako se o brojkama često sporilo, u Oluji i neposredno nakon nje, ubijeno je najmanje dvjesto, a po nekim popisima i 700 srpskih civila, a iselilo je njih između 150 i 200 tisuća.

Dan sjećanja na srpske žrtve trebao bi biti logičan izbor, no nitko o toj ideji nije niti govorio dok je nije spomenuo - odvjetnik generala Gotovine. Luka Mišetić predlaže - da se, u cilju pomirenja, hrvatski državni vrh pokloni srpskim žrtvama - baš u Varivodama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Rekao sam da bi se gradilo pomirenje bilo bi dobro da Vučić prizna genocid u Srebrenici, da Pupovac prizna zločinački karakter Republike Srpske Krajine, a da s hrvatske strane državni vrh ode u Varivode i izrazi žaljenje zbog žrtava ubojstava poslije Oluje", kaže Mišetić.

Iz Centra za suočavanje s prošlošću - slažu se s idejom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"To je konstruktivan prijedlog i bio bi dobar korak u pravom smjeru, ali naravno Vlada RH za priznanje patnje treba priznati i pravo svih civilnih žrtava rata i to žrtava svih nacionalnosti i čini mi se da je obeštećenje i priznanje pravi i značajniji korak", kaže Vesna Teršelić iz Documente.

Ideja priznanja žrtava u Varivodama u medijima se brzo pretvorila u ideju da Dan sjećanja na srpske žrtve trajno bude 28. rujna. Branitelj i ministar branitelja - nema ništa protiv toga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Veličina pobjednika bi bila još izraženija kada bi pristali komemorirati žrtve, pogotovo nevine civilne žrtve rata. Nažalost, vidjevši zajedništvo u Kninu i one pjesme koje lede krv u žilama, bojim se. No, utjehu mi daje da su na Galipolju nakon 100 godina zajedno komemorirali žrtve, nadam se da nama neće trebati još 80 da ih komemoriramo. Podržavam tu ideju", rekao je Predrag Matić.

Onima koji još žive u Varivodama nisu potrebne ceremonije da bi se sjećali nevinih žrtava. Za sve ostale, četvrt stoljeća od kraja rata trebalo bi biti sasvim dovoljno da se oda poštovanje svim njegovim žrtvama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Brak na prvu UK
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo