Stajanje u redovima, gubljenje vremena, a time i novca, nakon čega slijedi navala pomiješanih osjećaja otpuštenog očaja i silne sreće jer svu silu papira koju morate prikupiti i distribuirati ipak ne morate vlastoručno klesati glinene pločice ili slati golubom pismonošom - otprilike tako nekako nerijetko izgleda početni stadij prijave za posao u Hrvatskoj.
Prijava, odnosno zamolba vlastoručno potpisana, životopis, preslika diplome, dokazi o radnom iskustvu i vrlo često znanju stranih jezika, a nerijetko i o informatičkom znanju, uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak – samo je dio dokumenata koje treba priložiti pri javljanju na posao, a sve to treba prikupiti, nerijetko i ovjeriti nakon fotokopiranja te slati poštom. Trošak se vrti negdje oko stotinu kuna, možda i više.
A gdje je još, bude li sreće, odlazak na testiranja i razgovor za posao, koji mogu biti i u drugom gradu, a cijeli proces može imati više krugova pa se troškovi samo penju - bilo da je riječ o benzinu ili o taksiju, karti za autobus ili vlak, ili neko drugo prijevozno sredstvo. Dakle, treba dodati još barem par stotina kuna, a možda i više. Pritom, sve to vrlo vjerojatno ponavljate nekoliko puta za različite poslove pa dolazimo do troška koji se može kretati i i više od tisuću kuna što je za osobu bez prihoda mnogo.
Traženje posla košta, a nezaposleni novca nemaju(Davor Puklavec/PIXSELL)
Drugim riječima, traženje posla skup je i kompliciran posao u Hrvatskoj kojoj se štuca od digitalizacije. Istina, neke dokumente lakše je pribaviti otkako postoje e-građani i situacija nije ista prijavljujete li se za posao kod privatnog poslodavca ili u javnom sektoru, ali elektronička prijava na radna mjesta i dalje se čini gotovo kao znanstvena fantastika, a zaista ne bi trebalo biti tako.
Pri čemu, da dotaknemo širu sliku, valja imati na umu da ona nije čaroban štapić kojim bi bili riješeni svi problemi jer i dalje postoji pitanje provedbe javnih natječaja, no nezaposlenima, ali i poslodavcima, uvelike bi pomogla. Smanjila bi za početak troškove nezaposlenima koji troše novac koji nemaju na prijavu za posao koji često ne dobiju.
Ana Milićević Pezelj - SSSH(Dalibor Urukalovic/PIXSELL)
''Povezivanje tijela državne uprave, ustanova i institucija ključna je kako bi se podaci konačno počeli pribavljati i razmjenjivati po službenoj dužnosti i kako bi se građani, uključujući nezaposlene osobe, rasteretili'', za Vijesti.hr istaknula je Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike SSSH, koji već godinama traži rasterećenje nezaposlenih osoba od nepotrebnog gubitka vremena, ali i putnih te drugih troškova.
''Tehnologija uvodi značajne promjene u sve poslovne procese, mijenja tržišta i briše granice među industrijskim vertikalama. Mogućnosti koje nudi dovode do značajne transformacije poslovnog okruženja, postojećih oblika komunikacije te stvara nove poslovne operativne modele. U tom smislu zasigurno bi pridonijela i učinkovitijoj, bržoj, jeftinijoj i jednostavnijoj procesu prijave na radna mjesta i na taj način i državnom i privatnom sektoru te samim građankama i građanima olakšala prijavu za posao'', za Vijesti.hr kazala je Jasminka Martinović, direktorica HUP- Udruge informatičke i komunikacijske aktivnosti (HUP ICT).
Pritom napominje da je kod osmišljavanja takvih i sličnih servisa ''potrebno pronaći načine kako ih približiti građanima i pojednostaviti njihovo korištenje, kao i uspostaviti brzu i jednostavnu razmjenu informacija između privatnog sektora i javne uprave''.
Jasminka
Martinović (HUP)
U resornom ministarstvu tek podsjećaju da Zakonom o radu (ZOR)
kao općim propisom nije reguliran institut javnog natječaja, niti
je propisana obveza poslodavca za njegovim provođenjem. Naravno,
posebnim zakonom može biti propisana obveza raspisivanja
natječaja, a ona može proizlaziti i iz nekog drugog posebnog
propisa ili kolektivnog ugovora, odnosno pravilnika o radu koje
Ministarstvo rada nije nadležno tumačiti.
''Provođenje natječaja uključuje i mogućnost poslodavca da odredi uvjete kojima kandidat mora udovoljavati za obavljanje određenih poslova, da samostalno propiše koju dokumentaciju mora dostaviti uz ponudu za natječaj, da provede razgovore ili testiranja i slično'', za Vijesti.hr poručili su iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava.
Istaknuli su pritom da ''oni nemaju ovlasti uvida u natječajnu dokumentaciju propisanu od strane tijela odnosno poslodavaca koji su u obvezi raspisivanja javnog natječaja, niti imaju ovlasti u otklanjanju eventualnih propusta odnosno u rješavanju nedostataka vezanih za provođenje natječajne procedure''.
Hrvatska, biznis, platiše, dugovi, Njemačka, poduzetnici
Država razmišlja kako pojednostaviti prijavu za posao, ali načekat ćemo se (RTL)
Ali država ipak razmišlja o tome kako da postupak prijave na javne natječaje/oglase u državnoj službi bude jednostavniji i brži i dosad je razmatrano više opcija koje bi kandidatima omogućile lakše podnošenje prijava.
S obzirom na to da je za to, kako su poručili za Vijesti.hr iz
Ministarstva uprave,
''potrebno izmijeniti propise koji uređuju postupak provedbe
javnog natječaja i oglasa, razviti informatička rješenja koja će
omogućiti optimalnu komunikaciju tijela koja raspisuju javne
natječaje i oglase s kandidatima, kao i s tijelima koja izdaju
potvrde i uvjerenja koja se traže od kandidata te pritom
zadovoljiti propisane standarde transparentnosti i zaštite
osobnih podataka, planirano je da se postupak zapošljavanja
unaprijedi kroz projekt 'Sustav upravljanja ljudskim
potencijalima' sufinanciran iz fondova Europske unije čija
je priprema u tijeku''.
A dok dočekamo njegovu realizaciju Milićević Pezelj upozorava da je već sada moguće, ''primjerice, obaviti razgovor s potencijalnim poslodavcem u bilo kojem dijelu Hrvatske putem Skypea iz prostora Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) iz bilo koje područne službe i slično. Digitalizacija u cijelom procesu rasterećenja nezaposlenih osoba ima značajnu ulogu, tim prije što ostavlja i konkretan 'zapis' u službi HZZ-a''.
