Istraživanje Ekonomskog instituta u Zagrebu na temu "Dječje siromaštvo i strategija nošenja sa siromaštvom u Hrvatskoj", koje je obuhvatilo 207 obitelji pokazalo je kako čak 68,1 posto obitelji posuđuje novac kako bi preživjele. Prema istom istraživanju, onih koji ne mogu platiti režije tek je tri posto manje, a više od 28 posto djece nema mjesto za učenje u kući.
"Situacija je sve teža iz dana u dan jer nam se javlja sve više ljudi u očajnoj situaciji koji traže pomoć. Već sad skrbimo za oko 600 djece u Hrvatskoj, a pouzdano znamo da dio onih mališana koji dolaze na naše radionice nema što jesti. Kažu da nisu jeli cijeli dan", opisuje Martina Leopold iz udruge Mali zmaj, dok njezina kolegica Tihana Kunštek iz udruge Facebook humanitarci ističe kako su se ranije siromašnom djecom smatrali oni s poderanim hlačama koji jedu parizer umjesto čajne dok danas djeca doslovno nemaju što jesti niti gdje spavati.
Iskazani brojevi manji od realnih
Igor Loparić iz pulske humanitarne udruge Naš san upozorava kako je u društvu mnogo zanemarenih siromašnih starijih ljudi koji pate.
"Mnogi naši korisnici nekad su radili i prihodili. Tad su podignuli kredit za stan. Pa je jedno dobilo otkaz. Mislili su da će se snaći. U međuvremenu su došla i djeca. A zatim je i drugi dobio otkaz. Krediti su ostali, računi se gomilaju, a djeci ne mogu na stol staviti jedan pošteni ručak jer nemaju odakle. Pritisnuto dugovima, siromaštvo se dodatno produbljuje. Kad gledam te sve brojeve i postotke iz ovog istraživanja, mogu samo reći da me čudi što nisu daleko veći. Naši korisnici u 80 posto slučajeva nemaju novca za plaćanje računa ili za adekvatne stambene uvjete", kaže za 24sata Kunštek dok njezin kolega iz Pule dodaje kako su iskazani brojevi manji od realnih.
Polovina ispitanih roditelja ponekad gladuje da bi djeca imala što jesti
Svi oni smatraju kako političari ni ne žele znati za nesretne ljude te da Vlada ignorira siromaštvo i gura ga pod tepih, iako se rado često hvali kako pomaže. Svoje zaključke temelje i na činjenici da ni Vlada ni Ministarstvo za demografiju nisu dali odgovor na njihov dopis s poraznim rezultatima istraživanja i upitima postoje li rješenja.
U istraživanju Ekonomskog instituta također stoji kako pristup jednom od temeljnih ljudskih prava, vodi, nema čak 11,5 posto ispitanika. Voće i povrće djeci ne može priuštiti oko 30 posto ispitanih roditelja, vlastiti krevet njih nešto više od 20 posto, prostor za učenje gotovo 40 posto ispitanika, a kaput ili toplu zimsku jaknu njih oko 20 posto djeci ne može kupiti.
Dodajmo svemu da je polovica ispitanih roditelja izjavila da ponekad gladuje kako bi mogli zadovoljiti potrebe svoje djece.
