Osim što je "afera Janaf" razotkrila da korupcija i dalje seže gotovo do samih vrhova vlasti, da su institucije koje trebaju voditi istrage i biti neovisne zapravo vrlo porozne te da se javni poslovi dogovaraju u neformalnim kružocima uz neizostavno mito, taj slučaj otvorio je i dosad najžešću verbalnu bojišnicu između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.
Milanović je i u srijedu ponovio da je premijer trebao biti informiran o istrazi (kao što je, kaže, on bio dok je vodio Vladu), a Plenković tvrdi da ga "ne zanima što rade DORH i policija" niti što u slobodno vrijeme rade njegovi ministri. Štoviše, Plenković je za Milanovića kazao da je "egzaltiran i nervozan" te je sugerirao da je čak i on (Milanović) možda navraćao u "klub" u Slovenskoj 9 u Zagrebu gdje je uhićeni čelnik Janafa Dragan Kovačević okupljao moćnike na neformalnim druženjima.
'Kad istraga završi, logično je da se obavijesti premijer'
O onome zbog čega verbalno ratuju Milanović i Plenković - treba li premijer znati za istrage DORH-a i USKOK-a ili ne - upitali smo bivšu premijerku, a sada analitičarku političkih zbivanja Jadranku Kosor.
"Ne bih govorila o tome tko je od njih dvojice u pravu, mogu samo govoriti o onome što je zapisano u Ustavu. A gotovo svi su zaboravili da smo 2010. morali promijeniti Ustav, što je bio jedan od uvjeta da bismo zatvorili poglavlje 23 u pregovorima s Europskom unijom, kako bismo dodatno ojačali neovisnost pravosudnih institucija i tijela progona poput DORH-a i USKOK-a. Iz toga, naravno, proizlazi da političke osobe, predsjednici stranaka, koji su predsjednici vlade, ne bi trebali biti obavještavani o pokretanju istraga i samim tim istragama. Sve to vrijedi i za ministra unutarnjih poslova, jer policija samostalno radi svoj posao. U slučajevima koji su važni za sigurnost države - a slučaj JANAF je takav jer se radi o strateškom poduzeću - kada kriminalistička istraživanja završe i kada to više ne može utjecati na tijek istrage, logično je da se onda o tome obavijeste i premijer i ministar unutarnjih poslova. Prije toga, ne", kaže Kosor.
'Sad ga ne zanima, a svojedobno je s Cvitanom održao presicu'
Međutim, dodaje ona, svakog premijera, koji je ujedno i šef stranke, itekako bi trebalo zanimati što rade neovisne institucije jer upravo on, kao politička osoba, mora osigurati njihovo neovisno djelovanje time da ni na koji način ne utječe na njih.
"U tom smislu je neobična izjava premijera Plenkovića da njega to uopće ne zanima, a sam se svojedobno pojavio s tadašnjim glavnim državnim odvjetnikom Dinkom Cvitanom na presici u "aferi Dnevnice". Čak su se tada i on i njegov šef ureda aktivno uključili u istraživanje tog slučaja", podsjetila je Kosor.
U okršaju Milanovića i Plenkovića, među ostalim, se potegnulo i pitanje treba li Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) brifirati premijera i predsjednika o istragama. Milanović je danas, u obraćanju novinarima, sugerirao da je premijera Plenkovića netko trebao "povući za rukav" i reći mu što se zbiva. Kosor smo pitali je li SOA nju informirala o istragama dok je bila na čelu Vlade.
"SOA je informirala i predsjednika i mene o stvarima koje su bile bitne za sigurnost države. Moram reći da se u ovom slučaju jako ograđujem, jer ne raspolažem s dovoljno informacija koje smatram važnima za relevantnu procjenu. No, ako je SOA zaista radila sigurnosnu provjeru Dragana Kovačevića kada je bio pretendent za novog "starog" šefa JANAF-a, a dolazio je iz kvote HDZ-ovog koalicijskog partnera HNS-a, onda je SOA svakako trebala u svom istraživanju doći do podatka da je ta osoba pod istragom i pod mjerama te informirati o tim okolnostima", kaže Kosor.
U 'klubu' su se povezivali ljudi koji to naprosto nisu smjeli
Govoreći općenito o "aferi Janaf", Kosor je kazala da na vidjelo izlazi sve više dimenzija te afere.
"Za mene je najvažnije otkriće da je nevjerojatno puno ljudi pristajalo na ono što je meni nezamislivo - da neki čelnik javnog poduzeća formira jednu političko-društvenu elitu koja ima pristup tamo gdje obični smrtnici nemaju i gdje se onda dogovaraju poslovi. Vidimo da su tamo dolazili i aktualni i bivši ministri, suci, poduzetnici… To pokazuje da smo od završetka pregovora s EU-om dopustili nevjerojatno nazadovanje stvarne borbe protiv korupcije i klijentelizma. Sve pojedinosti koje za sada znamo pokazuju da je dogovaranje i sklapanje poslova, na mjestu koje nije službeno, samo po sebi problematično. U uređenim državama takvo što nikome ne pada na pamet", kaže Kosor.
Dodaje kako su se na tim kružocima u "Kovačevićevom klubu" povezivali različiti ljudi, koji se jednostavno ne bi smjeli povezivati ni na koji način: ministri sa sucima, čelnici javnih poduzeća s ministrima i privatnim poduzetnicima... A sve odreda "ljudi koji raspolažu respektabilnim bogatstvom u nekretninama".
Na kraju, osvrnula se Kosor i na popriličnu ravnodušnost tzv. "zainteresirane javnosti" za ovaj slučaj.
"Nešto malo se komešaju mediji, relativno malo opozicija, koja je i dalje vrlo slabašna, tako da neke važne stvari koje su izbile kroz ovu aferu definitivno prolaze ispod radara. Recimo, odnos velikih stranaka prema svojim članovima koji su uhićeni. Svi se sada jako pozivaju na presumpciju nevinosti, dok u nekim drugim slučajevima nisu to činili", zaključila je Kosor.
