Mladi koji na Zavodu traže posao uglavnom nemaju previše sreće u pronalasku posla, a zbog takvog stanja dosta ih se odlučuje za posao izvan Hrvatske. Samo da se radi, kažu, a želje su im dosta slične.
"Studiranje ne, koliko rad vani, Austrija, Njemačka, Kanada, možda negdje na sjever, tipa Švedska, Norveška. A za posao, što ja znam, to treba odlučiti konačno. Mislim da tko god da ode negdje van raditi, taj se sigurno neće vraćati. Pa Njemačka, Švicarska, Kanda, Australija, gdje su veće mogućnosti nego ovdje svakako", kažu sugovornici MediaServisa koje su zatekli u zagrebačkom HZZ-u.
Na Zavodu kažu da imaju niz mjera kojima se broj nezaposlenih, pogotovo kod mladih, pokušava smanjiti. To su npr. projekti prekvalifikacije i stručnog osposobljavanja za ona zanimanja koja su potrebna na tržištu rada, kako kod nas tako i u Europskoj uniji.
Kroz programe osposobili 360 osoba
Rukovoditeljica odsjeka mjera aktivne politike zapošljavanja Ljiljana Špoljarić objašnjava kako to funkcionira.
"Za vrijeme obrazovanja, osoba je i dalje prijavljena na evidenciji Zavoda, ima novčanu pomoć za vrijeme obrazovanja, troškove prijevoza, liječničke preglede. Brinemo o njima za vrijeme obrazovanja, da ih pripremimo za tržište rada", kaže Špoljarić.
Prioritet za uključenje u programe stručnog osposobljavanja imaju osobe mlađe od 30 godina, pod uvjetom da su minimalno mjesec dana prijavljeni na Zavod. U prošloj godini je zagrebački Zavod kroz te programe osposobio 360 osoba, od kojih se većina stalno zaposlila.
