Tko će dočekati sustav? Osniva se fond ‘Solidarka’: Pomoć onima za koje država nema razumijevanja

Svakodnevno svjedočimo dramatičnim slučajevima premlaćivanja žena i djece na čije potrebe sustav socijalne zaštite nije spreman odgovoriti. U Hrvatskoj je postalo moda tužiti novinare i novinarke koji govore i pišu ono što misle. Građani i građanke koji javno govore i rade ono što misle i u što vjeruju, a to im pravo jamči Ustav Republike Hrvatske, izloženi supritiscima i sankcijama, baš kao što su zviždači koji razotkrivaju malverzacije i općeprisutnu korupciju šikanirani i prepušteni sami sebi. 

Razlozi su to, ističu u zakladi SOLIDARNA, koji su ih nagnali da pozovu sve ljude dobre volje i svijesti o važnosti građanske solidarnosti da se svojim donacijama uključe u direktnu kriznu podršku novinarima, zviždačima, braniteljima i žrtvama kršenja ljudskih prava.  Kane osnovati fond solidarnosti 'SOLIDARKA' čija će namjena biti pružanje prve pomoći žrtvama kršenja ljudskih prava, novinarima, aktivistima, zviždačima koji su prepušteni sami sebi i/ili izloženi administrativnim, političkim i društvenim pritiscima. A zahvaljujući donacijama građana - ako se odazovu - fond će moći odmah reagirati pružanjem krizne humanitarne i psihosocijalne pomoći te pravne zaštite svima čija se ljudska prava krše, a sustav ih nije spreman zaštititi.  Ciljani iznos koji početno žele prikupiti u fondu SOLIDARKA je 50.000 kuna. Cjelokupni iznos donacija usmjerit će se na krajnje korisnike  -  žrtve i branitelje ljudskih prava, novinare i zviždače, a javnost će biti redovito informirana o  donacijama Fonda putem internetske stranice SOLIDARNE, koja neće objavljivati imena pojedinačnih donatora bez njihova izravnog pristanka. Svaki neanonimni donator Fonda SOLIDARKA dobit će na osobnu adresu detaljni izvještaj o utrošku doniranih sredstava.

(Thinkstock/Ilustracija/Arhiva)

''Pokažimo da je građanska solidarnost jača od mržnje, nasilja i bahatosti moćnika. Ljudi trebaju pomoć sada – oni nemaju vremena čekati da sustav profunkcionira. A hoće li se to i dogoditi ikada? Pokažimo da smo solidarni u obrani naših ustavnih vrednota i temeljnih građanskih sloboda'', pozivaju iz zaklade SOLIDARNA. Naime, iako je Hrvatska ratificirala Istanbulsku konvenciju i ima osigurana sredstva za njezinu provedbu iz EU fondova, sustav socijalne zaštite nije spreman odgovoriti na potrebe koje uključuju osiguravanje pravnog zastupanja, kriznu humanitarnu i psihosocijalnu pomoć svakoj žrtvi obiteljskog nasilja.

Također, kada je riječ o tužbama protiv novinara i novinarki koji se ne mogu osloniti na svoje redakcije, a hitno im treba pravna zaštita, valja upozoriti da čak i u slučajevima kada su odvjetnici spremni braniti novinare i branitelje ljudskih prava bez naknade, mnogima je nemoguće pokriti troškove sudskih pristojbi za višekratna ročišta i PDV koji država naplaćuje i na usluge koje su odvjetnici donirali, upozoravaju iz zaklade SOLIDARNA.

Novinarstvo ne damo (PIXSELL) Podsjetimo, riječ je o prvoj domaćoj privatnoj zakladi u Republici Hrvatskoj, koja je nastala kao zajednički pothvat 55 zakladnika iz različitih dijelova Hrvatske, uključujući 49 pojedinaca i šest udruga koje se bave razvojem zajednica i zaštitom ljudskih prava.

Zaklada je u tri godine koliko postoje već imala nekoliko vidljivih vidljivih i uspješnih akcija, a jedna od njih je i pokretanje peticije 'Svako bolesno dijete ima pravo na šansu za život' u cilju jačanja pritiska građana na zdravstveni sustav koji neadekvatno odgovara na potrebe za inovativnim lijekovima umjesto prijeko potrebne sustavne promjene u upravljanju fondom za skupe lijekove.

Vrijedan zalog su i kampanje 'Drugotna na sav glas' za podršku ženskim ljudskim pravima i rodnoj ravnopravnosti, 'Dobri domaćini – podržimo mlade kreativce bez doma' za podršku mladim izbjeglicama i mladima bez roditeljske skrbi u njihovu kreativnom stvaralaštvu te 'Nisi sama - ideš s nama', kojom su osigurali više od 100.000 kuna malih donacija za besplatni taxi prijevoz za žene koje se liječe od raka i idu na kemoterapiju u Gradu Zagrebu. 

(Goran Stanzl/PIXSELL) "Velik nam je poticaj i priznanje dala gospođa Desa Baković, 101-godišnja humanitarka kada nam je donirala 600.000 kuna od prodaje vlastitog stana kako bismo pokrenuli 'Fond Desa i Jerko Baković' za višegodišnju podršku školovanju djece koja odrastaju u teškim životnim uvjetima kao što su siromaštvo i izoliranost poslijeratnih zajednica, kronične bolesti, obiteljsko nasilje, manjak adekvatne roditeljske skrbi te iskustva diskriminacije naročito romske i srpske djece'', podsjetila je za Vijesti.hr upraviteljica Zaklade SOLIDARNA Marina Škrabalo s kojom smo ranije razgovarali o važnosti zakladništva koje je u Hrvatskoj još uvijek nedovoljno prepoznato.  Uslijed manjka recentnih empirijskih istraživanje o financijskoj i programskoj snazi te društvenim učincima zaklada, teško je ocijeniti njihov doprinos društvenom razvoju, kazala je, ali: ''Opći je dojam da je zakladništvo u Hrvatskoj najmanje razvijena sfera civilnog društva i neiskorištena poluga društvenog razvoja. Naime, temeljna je svrha zaklada da okupljaju i obogaćuju različite vrste kapitala – novac, ljude, znanje i inovativne ideje – te ga usmjeravaju na društveni razvoj, otvarajući prostor za društvene inovacije ali i dopunjujući standardni okvir za pružanje javnih usluga građanima''.

Marina Škrabalo (Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL)

Ukupna financijska moć sektora zakladništva je vrlo malena, porezne olakšice od samo dva posto osnovice na porez na dohodak za građane odnosno dobit za poduzeća je među najnižima u EU. Prema recentnom istraživanju zaklade Slagalica iz Osijeka, o razvijenosti domaće filantropije iz 2017. godine, čak 68 posto građana i 84 posto poduzeća je bar jednom u protekloj godini doniralo novac ili robu u općekorisne svrhe. S druge strane, građani se osjećaju neadekvatno informiranima o akcijama koje bi mogli podržati, kao i o poreznim olakšicama.

Tvrtke bi pak bile motiviranije na doniranje kada bi porezne olakšice bile veće te kada bi dobivali kvalitetnije informacije  o društvenim učincima donacija. Kontinuirano doniranje je vrlo nerazvijeno, a filantropija se općenito fokusira na goruća pitanja teških životnih uvjeta, potreba za liječenjem i prirodnih i humanitarnih katastrofa. Naime, kako je napomenula Škrabalo: "Razvoj zrele kulture doniranja kao poluge demokratskog društvenog razvoja koja je komplementarna ulozi države – jer potiče inovacije i podršku za teme koje država (još) ne prepoznaje tek predstoji".