"Naše analize su pokazale da su otpadne vode iz lokalnih hrvatskih farmaceutskih industrija, pogotovo one iz proizvodnje azitromicina, itekako zagađene antibioticima, ali i bakterijama rezistentnim na te antibiotike. Konkretno, tijekom proljeća i zime detektirali smo azitromicin u koncentraciji i do 4 miligrama po litri, što je jako puno, oko dva puta više nego što imamo u našoj krvi dok pijemo antibiotik. U komunalnim otpadnim vodama koncentracije različitih antibiotika koji tamo ponajviše dospijevaju putem urina uglavnom ne prelaze 10 mikrograma po litri, a mi smo u prikupljenim uzorcima detektirali i do 400 puta veće koncentracije", rekla je Udiković Kolić za Novi list.

Povećana koncentracija antibiotika pronađena je u rijeci Savi nizvodno od mjesta ispusta.

Je li u istraživanju riječ o Plivi?

Ovo, zapravo znači da je za sve veću prisutnost bakterija otpornih na antibiotike djelomično odgovorna i povećana prisutnost antibiotika u našem okružju.

Rad hrvatskih znanstvenika objavljen je u prestižnom znanstvenom časopisu "Water Research". Unatoč ozbiljnim posljedicama za okoliš, i dalje ne postoji zakonska regulativa o dozvoljenim koncentracijama antibiotika u vodama, a koncentracije izmjerene u Savi i do 120 puta su više od granice koju stručnjaci procjenjuju bezopasnom za razvoj rezistentnih bakterija.

Hrvatski znanstvenici u svom radu nisu imenovali farmaceutske tvrtke iz čijih su otpadnih voda uzimali uzorke, no u radu se navodi da farmaceutska tvrtka u čijim su otpadnim vodama pronađene visoke koncentracije azitromicina "ima dugu tradiciju proizvodnje azitromicina putem sinteze iz drugog makrolidnog antibiotika eritromicina" te da se "otpadne vode iz te industrije, nakon tretmana u tvrtkinom membranskom bioreaktoru (koji služi kao pročišćivač, op.a.) otpuštaju u Savu zajedno s otpadnim vodama iz proizvodnje pekarskog kvasca", navodi Novi list koji piše da taj opis najviše odgovara Plivi jer ta farmaceutska kompanija godinama proizvodi azitromicin, a u Savskom Marofu 2014. godine otvorila je i novi pogon za obradu otpadnih voda, pri čemu se u blizini nalazi i postrojenje tvrtke Kvasac.

No, Pliva je takve insinuacije demantirala.

Ozbiljne posljedice za okoliš i zdravlje

"Pliva deset godina ne ispušta svoje otpadne vode u vodotoke povezane sa Savom već se obrađene vode, u za to specijaliziranom pogonu koji zadržava 99 posto aktivnih tvari, ispuštaju u kolektor javne odvodnje. U isti kolektor slijevaju se otpadne vode kućanstava i drugih gospodarskih objekata koje zajednički dolaze do centralnog uređaja za pročišćavanje voda (CUP) Zajarki u Zaprešiću. Tamo se vode iz kolektora se spajaju s vodama iz još jednog kolektora te se nakon mehaničkog tretmana združene otpadne vode cijelog kraja ispuštaju u Savu", poručili su iz te tvrtke.

"Laboratorij tvrtke Cemtra d.o.o. iz Zagreba šest puta godišnje provjerava sve uobičajene parametre koji su prema njihovim izvještajima u dozvoljenim granicama. Nacionalni laboratorij za zdravje, okolje in hrano iz Maribora šest puta godišnje analizira prisutnost antibiotika, a učinjene analize potvrđuju kako se koncentracije antibiotika kreću ispod granice detekcije", dodali su.

Rekli su, doduše, i da je njihov ispust CUP Zajarki, očito mjesto uzorkovanja iz istraživanja grupe s IRB-a, ali tvrde da ispust "sadrži vode nekoliko gospodarskih subjekata i brojnih kućanstava" te da "antibiotici u komunalne vode ulaze iz bolnica, farmaceutskih postrojenja, ali i difuzno od svakog pacijenta koji uzima antibiotsku terapiju".