Gost RTL Direkta bio je prof. dr. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece na Klinici Fran Mihaljević. Tešović je komentirao tragičan slučaj smrti bebe zaražene koronom u Klinici Fran Mihaljević.
"Nemam ništa dodati onome što je izjavio doktor Puljiz u prilogu. Želja je roditelja da se o tome ne govori i tome ću poštovati", kazao je.
Na pitanje kakva je procedura što se tiče čekanja na prijem, Tešović je kazao da je pritisak veliki na ambulantu i da ne mogu angažirati veći broj ljudi od onoga kojeg su angažirali.
"Čeka se u prosjeku sat vremena tijekom jutarnje smjene, u poslijepodnevnim satima i dulje. Postupak započinje telefonskom najavom roditelja, ukoliko se radi o adolescentu sam se najavi, i nakon toga kreće postupak trijaže koji zapravo, moram to reći, nije najbolji s obzirom da se on obavlja telefonskim putem. Sve osobe koje rade u ambulanti su angažirane oko pacijenta koji je u obradi. Tu postoji mogućnost da težinu bolesti krivo procijenimo. To se do sada nije dogodilo", kazao je.
Tešović je kazao da pritisak traje već preko godinu i pol dana.
"Imali smo tijekom ljeta mali broj bolesnika pa smo se malo odmorili, ali je strmi uspon 4. vala započeo prije dva mjeseca i traje nemilosrdno iz dana u dan. Naši kolege su doista iscrpljeni", kazao je.
Komentirao je i smrt rodilje na zaraznoj te otkrio kakvo je stanje njezinog djeteta.
"Ne znam ništa o tome s obzirom da se dijete ne nalazi hospitalizirano u našoj ustanovi. Nalazi se na neonatologiji bolnice u kojoj je ta preminula gospođa porođena", kazao je Tešović.
Tešović je komentirao i trebaju li se trudnice cijepiti.
"Mislim da je početak bio nespretan kad su trudnice isključene iz treće faze prelicencijskih studija. Nije da ih nije bilo, ali je njihov ulazak u studiju bio akcidentalan. Cijepljene su žene koje su ušle u studiju da nisu znale da su cijepljene. Kasnije se cijepilo tisuće trudnica protiv covida, epidemiološkim praćenjem se vidjelo da nema negativnih posljedica ni po zdravlje njih, niti njihove novorođenčadi, niti ima veći gubitak plodova u odnosu na uobičajene brojeve u pretpandemijskom razdoblju. Iz svega toga su stručna društva i značajne svjetske institucije kao što je WHO, a osobito u svjetlu činjenice kako je pandemija odmicala je bilo sve jasnije da su trudnice rizična skupina za posebno težak oblik bolesti i povećanu smrtnost, prepoznali potrebu da se trudnice zaštiti pa je došlo i do preporuke da se trudnice upravo cijepe. One jesu populacija koju treba cijepiti. Potpuno je nesuvislo preporučivati nekome da se cijepi prije trudnoće. Dobro je da se što više osoba cijepi, ali trudnica koja se nije cijepila prije trudnoće, preporučuje se da se cijepi tijekom trudnoće. Može se cijepiti i nakon. Bilo je tu nejasnoća vezano uz dojenje, smije li cijepljena dojiti ili ne, puno je tu potpuno krivih informacija slano u medijski prostor i teško ih je ispravljati", kazao je Tešović.
Na pitanje koliko je djece na njegovom Zavodu zaraženo koronom, kazao je da ih je šestero te da se dvoje od njih nalazi na jedinici intenzivnog liječenja.
"Obojica koji se nalaze na jedinici intenzivnog liječenja su u oporavku. Situacija je bila lošija prije dva tjedna. Od te djece su se sva oporavila ili se oporavljaju, u rasponu do novorođenačke dobi do 17. godina", kazao je.
Na pitanje jesu li djeca imala komorbiditete, Tešović je kazao da oni koji su sada u intenzivnoj jedinici da se radi o djeci s kompleksnim komorbiditetima.
"U oba dva slučaja se radi o djeci koja su se mogla cijepiti, u oba dva slučaja se radi o necijepljenosti. Bilo je nekoliko bolesnika koje smo liječili bez značajnijih komorbiditeta ali su bili pretili. Imamo potpuno zdrave djece kod kojih dominiraju neurološki simptomi", kazao je.
"Imamo sve veći broj pregleda i pritiska na ambulantu. Ogromna većina te djece nisu teško bolesna. Ona se s ambulantne razine vraćaju u kućnu njegu. Međutim, to povećava angažman naših djelatnika", kazao je.
Komentirao je i treba li cijepiti djecu.
"Djeca u pravilu obolijevaju od blažih oblika bolesti. To je notorna činjenica koja je prisutna od početka pandemije. Ne znate tko će od njih, imao simptomatsku ili asimptomatsku infekciju, razviti multisistemni inflamatorni sindrom koji može biti poguban. To je bolest koja nastaje 4 do 6 tjedana nakon preboljenja akutne faze bolesti. Manifestira se zahvaćanjem više organskih sustava. Najopasnije je zahvaćanje srca, smrtnost je među tim bolesnicima mala ukoliko se na vrijeme postavi dijagnoza i započne s liječenjem. U našoj državi je od multisistemnog inflamatornog sindroma umrlo jedno dijete, ostala su se oporavila. U posljednje vrijeme se sve češće viđaju i među djecom tromboembolijski incidenti. Rjeđi su nego kod odraslih ali je smrtnost visoka. To do sada nismo vidjeli ili se ne zna da je takvog nečega bilo u Hrvatskoj, ali to ne znači da neće biti. S aspekta osobne zaštite dobro je da se bilo tko cijepi pa i djeca starija od 12, uskoro starija i od 5 godina", kazao je te dodao da ne vidi zašto bi bio problem cijepiti djecu ako se cjepivo pokazalo zaštitno i sigurno, nisko reaktogeno u svim populacijama u kojima su provedene prelicencijske studije.
"Ono što je problem, to je da kada bismo se svi krenuli cijepiti ne možemo time bitno utjecati na dinamiku zaraze u našoj državi idućih pet tjedana. Kad pogledate da su zaštitne dvije doze, da je razmak između njih 3 ili 4 tjedna, da nakon njih punu zaštitnost stječete nakon dva tjedna, to je 5-6 tjedana, ako želimo utjecati na četvrti val cijepljenje na to utjecati ne može nego su potrebne druge mjere. Cijepljenje ukoliko se bude pokrenulo s mrtve točke imati itekakvog impakta na razvoj događaja u nekoj budućnosti što se vidi najbolje po satnju u europskim zemljama koje su postigle cijepni obuhvat populacije koji je veći od 70 posto. Prosjek EU je iznad 70 posto, a kod nas je to 44 posto. Nismo najlošiji, ali pogledajte kakva se nacionalna tragedija događa u Bugarskoj i Rumunjskoj. Rumunjska izvozi bolesnike u bogatije zemlje EU, nemaju smještajnih kapaciteta pa ih od tamo transportiraju u Austriju i druge europske zemlje. Kod njih je procjepljenost jedva iza 30 posto", kazao je Tešović.
Na pitanje treba li uvesti oštrije mjere, Tešović je kazao da treba vidjeti što su drugi učinili kad su se našli u sličnoj situaciji.
"Nametnuli su strože epidemiološke mjere nego one što su kod nas na snazi. To ne mora značiti zatvaranje škola jer koji je smisao zatvaranje škola kad bez covid-potvrda možete gdje hoćete. Kad se dogovori što treba napraviti treba inzistirati na tome da se tako nešto poštuje", kazao je.
Tešović je kazao i da je situacija preozbiljna da bi se sve prepustilo voluntarizmom pojedinca.
"Ovo je situacija oja je opasna za naciju, mislim da vlasti trebaju poduzeti nešto", kazao je.
