Nakon što je HUBOL (Hrvatska udruga bolničkih liječnika) pozvao sve političare-liječnike, kakvih je svakim danom sve više, da se u ovim kriznim trenucima vrate svom primarnom pozivu, liječenju građana, te je posebno spomenuo novu dopredsjednicu saborskog Odbora za zdravstvo, "koju smo donedavno svakodnevno gledali i slušali u medijima", a sada je "potpuno iščeznula iz medijskog prostora", odmah je uslijedio odgovor prozvane – Maje Grbe Bujević, ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, odnedavno saborske zastupnice iz redova HDZ-a i dopredsjednice spomenutog Odbora.
Grba Bujević je putem Facebooka poručila da je " kontraproduktivno" prozivati na taj način. "Osobito ako se upire prstom u konkretnu osobu, ne imajući pravog uvida u njezin rad. Ako se vratimo samo malo unatrag, vidjet ćemo da zapravo nikad nisam bila po mjeri nekih", pisala je Grba Bujević, a objavljeno je i da se ona stavila na raspolaganje Općoj bolnici u Karlovcu, i to "za poslove specijalista anesteziologije i reanimatologije, osobito u vrijeme vikenda i blagdana".
"Točno je da je gospođa Grba Bujević prije otprilike mjesec dana ponudila svoj angažman", odgovorio je Nikša Antica, ravnatelj Opće bolnice Karlovac koji je na tu dužnost izabran potkraj kolovoza, na upit Net.hr-a. No, on odgovara da se zahvalio gospođi Grbi Bujević, da za njezinim konkretnim angažmanom nije bilo potrebe, a ako će biti potrebe, javit će joj se - ali takav angažman nije moguć bez posebnog odobrenja Ministarstva zdravstva.
Maju Grbu Bujević šira je javnost upoznala početkom godine kao članicu Stožera
Pojednostavljeno rečeno, ne može ravnatelj ili netko od liječnika u sustavu tek tako uvesti na ispomoć bilo kojeg liječnika. Bolnica u ovom trenutku dobro funkcionira, a u slučaju problema prvo će se tražiti povlačenje specijalizanata u njihovu bolnicu. Tek tada je možda biti potrebe i za drugim liječnicima, pa i onima umirovljenima koji su se javili na poziv Ministarstva zdravstva. "Sve to nije jednostavno. Umirovljeni liječnici su također rizična skupina, treba provjeriti vrijedi li im licencija itd.", komentira ravnatelj Opće bolnice Karlovac mogućnost uključivanja liječnika izvan sustava, problem koji je između ostalog izazvao iskre između poznate Karlovčanke, HDZ-ove zastupnice, ujedno i ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu i liječnice.
Ukratko, ono što je Maja Grba Bujević pritisnuta objavom HUBOL-a najavila, da će se "osobito u vrijeme vikenda i blagdana" uključiti kao anesteziologinja i reanimatologinja – zapravo je vrlo teško izvedivo.
Uostalom, teško je utvrdivo kada je ta političarka-liječnica-menadžerica u medicini, posljednji put radila praktično s pacijentima. Prema službenoj biografiji, ova rođena Karlovčanka, kao anesteziologinja i reanimatologinja zadnji put je radila od 1993. do 2001., a potom kreće njezina menadžerska karijera, prvo je bila pomoćnica ravnatelja, zatim voditeljica Službe za hitnu medicinu u Karlovcu, a onda je 2009. izabrana za ravnateljicu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu – a na toj poziciji je ostala sve do danas, kada je paralelno i saborska zastupnica i ravnateljica HZHM-a. Kao ravnateljica je stekla status primarijusa, te 2011. godine i status specijalistice hitne medicine.
Dugogodišnje izbjegavanje reforme
Nakon što je Grba Bujević postala članica Stožera nakon izbijanja epidemije koronavirusa bilo je evidentno da se manje od ostalih članova Stožera snalazi oko kompleksnijih zdravstvenih tema, odnosno, da slabije poznaje zdravstveni sustav ili tematiku od, primjerice, Alemke Markotić ili Vilija Beroša – ali to je nije spriječilo da obilno koristi promotivne situacije i daje intervjue – u kojima je često odgovarala da o nekoj konkretnoj temi "ne može govoriti".
Upravo je prva faza koronakrize i ponovno skrenula pozornost javnosti na stanje u hitnoj medicini i na činjenicu da se to područje još od posljednje tzv. reforme iz 2011. – više puta pokušavalo reformirati, ali da nikako nije došlo do sređivanja stanja koje je povremeno dovodilo do iznimno teških situacija. Jedan od slučajeva kada se propitivalo bi li ministar zdravstva, ali i ravnateljica Grba Bujević trebali dati ostavku je slučaj iz 2018. kada je mladić iz Zaprešića izgubio život zbog činjenice da do njega nije stiglo adekvatno opremljeno vozilo hitne pomoći.
"Naravno da želimo da svaki pacijent ima jednako pravo, ali nije to lako postići. Na to nemam utjecaj, ja sam kotačić koji se silno trudi poboljšati sve što se može poboljšati", izjavila je tada Grba Bujević, ali nije bilo nikakvih naznaka da išta pokušava promijeniti ili popraviti u sustavu.
Kada je buknula epidemija koronavirusom zabilježeno je više slučajeva u kojima se propitivala odgovornost i način funkcioniranja službe hitne pomoći, od prvog slučaja oboljelog u Istri, do Murtera ili Ploča – gdje se vrlo često ispreplitao problem gdje i kako treba tretirati osobu kojoj je pozlilo, ali istodobno ima i moguće simptome koronavirusa, ali nije zabilježen niti jedan nastup ravnateljice HZHM-a u kojem je predlagala poboljšanja sustava.
Zabilježena je tek situacija kada je vidno izgubila živce jer ju se pitalo o slučaju samohrane majke iz okolice Zagreba kojoj Hitna pomoć nije htjela doći po dijete jer je imalo temperaturu. "To vam ne vjerujem! Može zvati tko kako hoće i tvrditi što hoće. Tri sata dnevno gubim na rekla-kazala. Tek kad prijavite, provjerit ćemo audiozapis. Ako je to točno, bit će kažnjeni", izjavila je Grba Bujević, no i u tom slučaju, kao i u mnogim drugima – utvrdilo bi se da nije bilo propusta u sustavu. Baš kao što je izjavljivala nakon smrti mladića u Zaprešiću, ona se smatra tek "kotačićem koji nema utjecaj".
Nelegalni status vozača saniteta
Ona je također jedna od kreatorica razdvajanja sustava sanitetskog prijevoza i vozila hitne pomoći koji je na snazi još od 2011. i koji se pokazao iznimno problematičnim i u uvjetima koronavirusa. Naime, na snazi je pravilnik prema kojem bi vozila saniteta – koja su "podređena" domovima zdravlja, smjela voziti pacijente tek uz najavu od 24 do 48 sati ranije. A u mnogim županijama vozači saniteta su i značajnije slabije plaćeni. Unatoč tim razlikama, nakon izbijanja pandemije vozila saniteta su izjednačena s vozilima hitne pomoći i timovi rade manje-više isti posao. Dakako, "sanitetlije" su istovremeno znatno slabije plaćeni, a u pojedinim dijelovima Hrvatske i slabije opremljeni.
"Sa svim tim problemima upoznata je i šefica Hitne, Maja Grba Bujević, obećavani su nam sastanci, rješenje problema. Ali očito smo im zadnja rupa na svirali. Gospođa Grba Bujević redovno čestita svojim 'hitnjacima', a mi smo bačeni na margine", komentira odnos šefice HZHM-a prema još jednom problemu iz sustava koji nije riješen, sugovornik Net.hr-a, zaposlenik u Sanitetu.
A kakvo je stanje sada? "Vrlo neujednačeni standardi. Imali smo slučaj vozača koji je vozio iz Dalmacije u Zagreb starca s teškim komplikacijama zbog Covida, a u povratku je trebao preuzeti dijete iz Klaićeve bez Covida. Na njegovo pitanje kamo da se obrati radi pranja i dezificiranja vozila, rečeno mu je da je sada dovoljno – prozračivanje. Toliko o standardima", kaže naš sugovornik, zaposlenik u Sanitetu.
Maja Grba Bujević se vrlo rano angažirala u HDZ-u, u Karlovcu, a kada se u vrijeme iznimne popularnosti Stožera počelo otkrivati da su pojedini članovi ujedno i članovi HDZ-a, za razliku od Krunoslava Capaka koji je to pokušao tajiti, Grba Bujević je izjavila da je ona "ponosna" članica HDZ-a i to 20 godina. Dakle, otprilike u vrijeme kada je preuzela svoju prvu ravnateljsku poziciju, učlanila se i u HDZ. Kada su premijera Andreja Plenkovića pitali je li mu prihvatljivo što će članica Stožera biti na listi HDZ-a odgovorio je da je "dugo poznaje" i da ga ne čudi da je karlovački HDZ želi na listi. Uostalom, predsjednik Upravnog vijeća HZHM-a i prvi suradnik Grbe Bujević je dr. Mislav Herman, liječnik i prijatelj premijera Plenkovića koji je upravo u unutarstranačkim izborima njegov kandidat za preuzimanje zagrebačkog HDZ-a.
Utjecaj na kadroviranje u Karlovcu
Smatra je i se i dalje vrlo utjecajnom oko kadroviranja u zdravstvenim ustanovama u Karlovcu, pa se i sadašnjeg šefa karlovačke službe za hitnu medicinu smatra "njezinim" čovjekom, kao i novog ravnatelja Opće bolnice Karlovac, koji je tu funkciju preuzeo upravo nakon posljednjih izbora. Kao dokaz njezina utjecaja u karlovačkoj hitnoj pomoći naši sugovornici izdvajaju činjenicu da se upravo u Karlovcu inzistira na tome da medicinski tehničari budu ujedno i vozači Hitne pomoći. To je model koji su napustile mnoge županije, jer je zaključeno da je neracionalan, pa i opasan u nekim situacijama (te se formiraju timovi u kojima su profesionalni vozači plus tehničari i liječnici), ali Karlovac kao da mora dokazivati da model koji protežira šefica Grba Bujević može funkcionirati i u praksi.
Iako se neslužbeno spekuliralo o tome da je bivši ministar zdravstva u vrijeme Milanovićeve vlade, Siniša Varga, imao dosta nesuglasica s Grbom Bujević, jedan od njegovih suradnika neslužbeno kaže da je ona u tom razdoblju "odlično odradila poplavu u Gunji i migracijsku krizu, ali nije surađivala – oko reforme hitne pomoći."
Zanimljivo je da je mnogo liječnika s kojima smo htjeli razgovarati o njezinom profesionalnom putu i dometima smatralo da se ona opirala ozbiljnoj reformi hitne pomoći i da je zapravo njezin najveći problem da je ovako nesređen sustav uvela u razdoblje epidemije.
S obzirom na to da je u onoj kratkotrajnoj vladi Tihomira Oreškovića, u timu ministra zdravstva Darija Nakića sudjelovao kao pomoćnik i dr. Ivan Bekavac iz redova Mosta, a s obzirom na to da je tada Most u reformskom paketu nudio i dokument reforme hitne pomoći, pitali smo i dr. Bekavca, liječnika anesteziologa, sadašnjeg voditelja Savjeta za zdravstvo Mosta, gdje je zapelo, odnosno, kako on ocjenjuje rad dugogodišnje ravnateljice Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.
"Grba Bujević je zbog dugogodišnjeg vođenja HZHM-a dobro upoznata s okolnostima rada u bolničkoj i izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj pomoći. Sudjelovala je u pripremi i provedbi tzv. reforme hitne medicine prije desetak godina kojom je hitna medicina dovedena u ovo stanje u kojem je danas. Kao ravnateljica imala je priliku sudjelovati minimalno savjetom i mišljenjem u svim proteklim aktivnostima i neaktivnostima ministarstva zdravstva", kaže dr. Bekavac te naglašava da je Savjet unazad nekoliko godina više puta ukazivao na propuste "koji su nažalost uzeli veliki danak u ljudskim životima."
Grba Bujević danas je i saborska zastupnica HDZ-a
Dr. Bekavac: Brojni propusti u hitnoj
"Propušteno je provesti zakonske i edukacijske pretpostavke za postupni stručno održivi prijenos dijela posla i odgovornosti s liječnika izvanbolničke hitne medicine na osposobljene medicinske sestre i medicinske tehničare, te tako imati umjesto transportnog T2 tima hitne medicinske pomoći reanimacijski T2 tim, koji je u međuvremenu mogao spasiti brojne ljudske živote. Osnovati vlastitu hitnu helikoptersku i brzobrodsku medicinsku pomoć, (HEMS) samostalnu civilnu službu s visoko educiranim kadrom s jasno definiranim kompetencijama u skladu s pravilima struke i pravilom zlatnog sata te međunarodnim obvezama i propisima koje diktira međunarodno pravo i struka. Hrvatska se obvezala sve to provesti. Trenutačno imamo transportnu službu HV helikopterima, protivno međunarodnom pravu i obvezama RH, i najgore od svega - protivno interesima pacijenata. Akcije potraga i spašavanja treba integrirati u Helikoptersku hitnu medicinsku službu, kao što je to u ostalim zemljama članicama EU-a, te u skladu s time regulirati pitanje ovlasti i osiguranja tih liječnika, ostalih zdravstvenih radnika i pacijenata, te omogućiti njihove integracije u HEMS. U sklopu navedenog treba definirati i područje osiguranja i mogućnosti naplate kako bi se sustav približio samoodrživosti. To su kapitalni projekti koji trebaju pomoć za financiranje iz sredstava Europske unije, za koje već postoji izrađen prijedlog. Na koncu i definirati prijelaznu fazu s obzirom na zahtjeve Europske unije da se već sada ne smiju rabiti vojni helikopteri u civilnom zbrinjavanju."
Dr. Bekavac upozorava i na nužnost provođenja postupka uvođenja i standardizacije trijaže u bolničkim hitnim prijmovima. "Treba ustanoviti specijalizacije iz hitne medicine na suvremen način, ali i organizirati rad hitne medicine kako bi mladi liječnici imali interesa i volje specijalizirati hitnu medicinu, a ne kao danas kada specijalizanti hitne medicine između ozbiljnih reanimacijskih postupaka vade bodlje ježinaca ili krpelja u bolničkom hitnom prijmu, zbog čega je vrlo mali interes za specijalizacije iz hitne medicine, za razliku od kolega u inozemstvu. Također treba urediti formalno - pravno pitanje prekvalifikacije odnosno urediti pitanje perspektive struke i mogućnost dodatne edukacije liječnika zaposlenih u jedinicama izvanbolničke hitne medicine, jer malo je vjerojatno da većina zainteresiranih liječnika za specijalizaciju iz hitne medicine očekuje da će istu moći obavljati do planiranih 65 ili 67 godina starosti, možda i razmisliti o potencijalnom beneficiranom radnom stažu za navedenu specijalizaciju", smatra dr. Bekavac.
"Naravno da će gospođa Grba Bujević ili reći da je činila sve kako bi se to provelo, međutim nije bilo sluha u ministara, ili će reći kako je to sve nepotrebno, ali gorak okus ostavlja činjenica kako tijekom njezina upravljanja Hrvatskim zavodom za hitnu medicinu - hitna medicina nažalost nije napredovala. Sjetimo se skandaloznog gubitka signala T Coma nedavno kad se društvenim mrežama širila informacija koji broj telefona zvati kako bi se povezalo sa zagrebačkom hitnom, pokazalo se jasno kako ne funkcionira taj oblik komunikacije potrebitih građana s hitnom službom. I desetak godina nakon tzv. reforme ponegdje i 80 posto intervencija izvanbolničke hitne medicinske pomoći zapravo nisu hitne, nego kućni posjeti. I to su upravo podaci koje smo čuli od dr. Grba Bujević. Dok i dalje diljem Hrvatske smrtnost u prometnim nesrećama i dvostruko nadilazi brojke iz razvijenih zemalja EU-a", komentira učinkovitost ravnateljice Grba Bujević koja je sada i saborska zastupnica jedan od rijetkih liječnika koji je pristao pod imenom i prezimenom govoriti za Net.hr o stanju u hitnoj medicini.
