Svjetski dan borbe protiv siromaštva članovi inicijative 'Portal Dobrote' obilježili su u četvrtak pozivom na izmjenu zakona kako bi se svoj djeci u Hrvatskoj omogućila jednaka šansa za uspjeh te su, prosuvši žlice po Markovu trgu, upozorili vladajuće da u školama sjede i gladna djeca.
Ističući da je "siromaštvo najgori oblik nasilja kojemu su ponajviše izložena djeca i mladi", predstavnici inicijative su pozvali nadležne da izmijene Zakon o odgoju i obrazovanju te osiguraju i srednjoškolcima barem jedan školski topli obrok.
Svi smo odgovorni
S transparentima "Svi smo odgovorni", Sit gladnom ne vjeruje", "Ne kradite im djetinjstvo", aktivisti su naglasili da po završetku osnovne škole, s 14 ili 15 godina, djeca ne prestaju biti djeca.
Inicijativa se zalaže i za uvođenje osnovnog dohotka za djecu, a njime bi se osigurali vaučeri za plaćanje prehrane ili sadržaja kao što su sportske aktivnosti i kulturna događanja, instrukcije i tečajevi stranih jezika, čime bi se postiglo da sva djeca imaju jednaku početnu šansu.
Građani su pozvani da potpišu peticiju za izmjenu zakona. Žlice, kao simbol suosjećanja s onima kojima je ta žlica često prazna, članovi inicijative prosut će pred Hrvatskim saborom, a nakon toga u Sabor predati prikupljene potpise, najavili su.
Aktivisti su upitali odgovorne gdje je taj život dostojan čovjeka kada djeca nemaju osnovne uvjete za život, što podrazumijeva i svakodnevni obrok. Istodobno su istaknuli kako se u Hrvatskoj baci oko 360.000 tona hrane godišnje. Na kraju performansa od prisutnih je zatraženo da minutom šutnje daju podršku svima koji su 'gladni'.
300 tisuća djece živi u siromaštvu
"Broj umrlih premašio je broj rođenih za više od 15 tisuća. Zar je Hrvatska osuđena na kolaps stanovništva i starost", upitala se Sanja Bijonda, predsjednica udruge Portal dobrote. Poručila je da ne trebamo tražiti gladnu djecu samo u Jemenu, gdje svakih deset minuta od gladi umire jedno dijete, nego da pogledamo onu koja su nam pred očima.
Iz inicijative poručuju kako su Hrvati po prosjeku starosti u vrhu EU-a, dok istodobno, prema istraživanjima Ekonomskog instituta, oko 300 tisuća djece živi u siromaštvu.
"Svako treće siromašno dijete nema vlastiti krevet, igračke, ne mogu priuštiti novi kaput ili jaknu niti platiti maturalno putovanje. Nemaju računalo, internet ni mobitel. Ne slave rođendane niti idu na praznike, a četvrtini siromašnih obitelji s djecom isključena je struja", upozorila je Bjonda.
Izrazila je nadu da će građani još jednom pokazati solidarnost i potpisati peticiju jer "siromaštvu nije mjesto u obiteljima i među najranjivijima - djeci. "Djeca su 20 posto populacije, ali 100 posto budućnosti", kazala je.
Pozvala je i da se poštuje Konvencija o pravima djeteta unutar koje je i pravo da ne žive u siromaštvu.
Članovi inicijative su napomenuli da premalo obitelji uspijeva izaći iz siromaštva, koje se nasljeđuje, a tek 0,6 posto kućanstava u Hrvatskoj 'bez problema spaja kraj s krajem'.
"Više od milijun ljudi živi u materijalnom ili u riziku od siromaštva, često u stanju zaduženosti i opterećeni dugoročnim kreditima", upozorili su.
