Od uvođenja eura prošlo je skoro tri mjeseca. Iako su se građani postepeno krenuli navikavati na novu valutu, neki i dalje muku muče s brojanjem sitnih kovanica pa čak i male iznose plaćaju karticama.
Iako već godinama u Hrvatskoj sve više plaćamo karticama, trend se ubrzao tijekom pandemije COVID-19, naročito otkako se podignuo limit koji se može platiti bez unišenja PIN-a i to je sad 40 eura.
Uz apele Hrvatske udruge banaka (HUB) da se u razdoblju dvojnog optjecaja novca plaća što više karticama, to se i dogodilo.
A njihovi zadnji podaci za 2021. godinu pokazuju da te godine 2,2 milijardi računa po kojima smo potrošili 204.872,45 milijuna kuna. Od ukupnog broja izdanih računa njih 75 posto plaćeno je gotovim novcem, 22 posto platnim karticama i 3 posto ostalim načinima (preko transakcijskih računa, čekovima i slično).
Od ukupne vrijednosti izdanih računa, 47 posto vrijednosti odnosi se na plaćanja gotovim novcem, 48 posto na plaćanja platnim karticama i 5 postona plaćanja ostalim načinima.
I drugi podaci govore da sve više baratamo gotovinom. Tako smo 2019. godine 84 posto transakcija platili gotovino, godinu nakon 79 posto, a u 2021. platili smo 78 posto.
No najnovije podatke ima Porezna uprava koja je navela kako je od početka godine do 28. ožujka izdano više od 503 milijuna fiskaliziranih računa, a iznos koji smo po njima potrošili dosegnuo je gotovo 6,9 milijardi eura.
U isto vrijeme lani izdano je malo više od 484 milijuna računa, a potrošili smo 5,8 milijardi kuna.
Pitali smo i koliko je od toga plaćeno karticama pa su iz Porezne upravi naveli da smo ispeglali 3,1 milijardi eura, a lani u istom razdoblju 2,5 milijardi.
"Iz navedenog je vidljivo da su broj i iznos računa plaćeni karticama u promatranom razdoblju 2023. godine u odnosu 2022. godinu veći za 22 posto", navode iz Porezne uprave.
