Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno početkom lipnja (od 01. do 05. lipnja), pokazuje učinke najnovijih zgusnutih događaja na političkoj sceni na stranački rejtning i percepciju političkih aktera (Agrokor i promjene u Vladi izazvane aferom "hotmail", unutarstranački sukobi u dvije vodeće stranke, sukob predsjednice i premijera/ministara/predsjednika Sabora...).
Da su parlamentarni izbori provedeni početkom lipnja (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica uz izlaznost 53-59%), HDZ bi i ovaj mjesec bio relativni izborni pobjednik. Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 24,8 posto (prema 26,4 posto iz svibnja). SDP na drugom mjestu bilježi izbor od 19,1 posto (u odnosu na 20,7 posto iz svibnja). Živi zid je na trećem mjestu s izborom od 13,1 posto (prema 12,7 posto iz svibnja). Most je na četvrtom mjestu s izborom od 7,8 posto (prije mjesec dana 7,6 posto).
Među prve četiri stranke na ljestvici rejtinga u odnosu na prošli mjesec dvije su zabilježile međumjesečni pad (HDZ i SDP po -1,6 postotnih bodova), dok je za Živi zid i Most zabilježen međumjesečni rast izborne podrške (0,5, odnosno 0,2 postotnih bodova). U usporedbi međugodišnjih rezultata (lipanj 2018. vs. lipanj 2017.) najveći dobitnik je Živi zid sa 7 postotnih bodova, te Most (0,6 postotnih bodova), dok su s druge strane dvije vodeće stranke zabilježile međugodišnji pad izborne podrške (HDZ -9,2 postonih bodova; SDP -5,7). Udio nedlučnih birača je porastao za 3,9 postotnih bodova (s prošlogodišnjih 9,8 posto na sadašnjih 13,7).
Na ljestvici rejtinga političkih stranaka iza vodećeg četverca slijedi Hasanbegovićeva stranka Neovisni za Hrvatsku s izbornom podrškom od 3,2 posto (prije mjesec dana 2,6 posto). HSS je šesti s 3,0 posto (u svibnju 2,4 posto), a slijedi stranka BM 365 s izborom od 2 posto. HNS i Hrast su zabilježili izbor od 1,9 posto. Iznad jedan posto izborne podrške su: Glas (1,6 posto), Pametno (1,5 posto), IDS (1,5 posto) i HSU (1,2 posto). Dvije su stranke s izborom manjim od 1 posto: HSLS (0,7 posto) i HDSSB (0,5 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,4 posto. I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 13,7 posto (prema prošlomjesečnih 13,1 posto).
Vrh ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara i ovaj mjesec drži "Nitko" (niti jedan političar) s izborom od 24,9 posto (prema prošlomjesečnih 25,1 posto). Na drugom se mjestu nalazi predsjednica Grabar-Kitarović s izborom od 15,1 posto (u svibnju 16 posto). Premijer Plenković se zadržao na trećem mjestu s 10,2 posto izbora (prije mjesec dana 11,2 posto). Slijede dva čelnika Živog zida: Ivan Pernar sa 5,7 posto (u svibnju 6,4 posto) i Ivan Sinčić s 5,4 posto (prije mjesec dana 6,1 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Anka Mrak Taritaš (3,9 posto), Božo Petrov (3,6 posto), Tonino Picula (2,5 posto), Davor Bernardić (2,2 posto) i Zoran Milanović (2,1 posto). Najveći međumjesečni "dobitnici" na ljestvici pozitivnih političara su Davor Stier (+1,6 postotnih bodova), Anka Mrak Taritaš i Tomislav Tolušić (oboje po + 0,5).
Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 27 posto (u odnosu na 26,8 posto iz svibnja). Drugo mjesto dijele "svi političari" kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,4 posto (prije mjesec dana 14,9 posto). Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 10 posto (u svibnju 10,9 posto). Četvrto mjesto drži Milorad Pupovac s izborom od 7 posto (prije mjesec dana 8,3 posto), a slijedi Zlatko Hasanbegović sa 6,2 posto (u svibnju 5,4). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Gordan Jandroković (5,5 posto), Kolinda Grabar-Kitarović (4,9 posto), Martina Dalić (4,3 posto), Nenad Stazić (2,7 posto) i Ivan Pernar (1,9 posto). Najveći međumjesečni "dobitnici" na ljestvici negativnih političara su Nenad Stazić (+2,7 postotna boda), Gordan Jandroković (+2,0) i Kolinda Grabar-Kitarović (+1,7).
Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 15,9 posto građanki/građana (prema 16,2 posto iz svibnja). U ovomjesečnom istraživanju 75,3 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 74,5 posto iz svibnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 8,7 posto građana/ki. Udio društvenih optimista među glasačima HDZ-a iznosi 47 posto (u svibnju 53,1 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio niži i iznosi 26,3 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 6,8 posto, dok je među glasačima Živog zida njih 2,2 posto, a Mosta 9,8 posto.
Razina potpore politici Vlade RH u devetnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 30 posto (prema 31,3 posto iz prethodnog mjerenja u svibnju). Kad je riječ o nepodršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 57,9 posto (u svibnju je iznosila 52,8 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,15 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,20). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,25), ali i znatno niža među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a (2,33), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima Živog zida (1,65).
Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,0 (u odnosu na 3,06 koliko je izmjereno početkom svibnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,87 (u svibnju 1,95).
Najvažnija tema/događaj u posljednjih mjesec dana su zbivanja oko Agrokora (najviše u vezi s nagodbom vjerovnika) i to za 25,9 posto hrvatskih građana. Ostavka bivše potpredsjdnice Vlade Martine Dalić zbog afere "hotmail", te izbor novog potpredsjednika Tomislava Tolušića i ministra gospodarstva Darka Horvata je najvažnija tema za 24,8 posto naših građana. Na trećem je mjestu prikupljanje potpisa za dva referenduma (14,3 posto). Iseljavanjem mladih iz zemlje najvažnija je tema za 11,2 posto građana.
Još se izdvaja jedna tema s češćim izborom - rast cijena goriva što je najvažnija tema za 8,8 posto građana. Pet je tema zabilježilo izbor veći od 1 posto: sukobi u SDP-u i HDZ-u (1,9 posto), Hod za život u Zagrebu, Splitu i Rijeci; Hod za slobodu u Rijeci (1,7 posto), ospice u Hrvatskoj, problem slabe procijepljenosti (1,2 posto), sukob Plenković-Kitarović (1,2 posto), komemoracija u Bleiburgu, Austrija zabranila ustaška obilježja (1,1 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor manji od 1 posto.
