SVAKIH DESETAK MINUTA STRADA JEDAN RADNIK: /

Evo koja su zanimanja najopasnija i što se najčešće 'trga'

Image
Foto: PIXSELL

Podaci Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu (HZZZSR) kažu da su prošle godine u Hrvatskoj bile prijavljene 16.253 ozljede na radu, što ej blago povećanje u odnosu na 2015.

18.7.2017.
7:26
PIXSELL
VOYO logo

To je otprilike 45 ozljeda dnevno, računajući i dane vikenda, a ne samo radne dane, a gleda li se prema klasičnom osmosatnom radnom vremenu, svakih desetak minuta dogodi se jedna ozljeda na radu, piše Novi list.

Ponedjeljak - crni dan u tjednu

Najveći broj ozljeda događa se ponedjeljkom, a gledano prema vremenskom periodu, na radnom mjestu najčešće se događaju između 7 i 15 sati, a na putu do posla između 5 i 9 sati, te od 13 do 17 sati.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema podacima HZZZSR-a, lani se najviše ozljeda na radu dogodilo u Zagrebu – 27,77 posto od svih prijavljenih Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO). Slijede Primorsko-goranska županija (9,21 posto) te Splitsko-dalmatinska (8,09 posto).

Muškarci znatno češće trpe ozljede na radu (60,38 posto) nego žene. Lani su na radu nastadala 8.774 muškaraca te skoro upola manje žena. Međutim, putujući na posao ili s posla češće stradaju žene - lani ih je tako stradalo 1.925 naspram 1.028 muškaraca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na radnom mjestu najčešće su se ozljeđivali radnici u dobi od 31 do 50 godina, a putujući na posao ili s posla oni u dobi od 51 do 60 godina života. Nešto manje od dvije trećine lani stradalih na poslu bili su radnici s ugovorima o radu na neodređeno vrijeme.

Image
UBOJSTVO NA RADNOM MJESTU: /

Sindikalisti zbog velikog broja smrtnih slučajeva traže promjene zakona i zaštitu radnika

Image
UBOJSTVO NA RADNOM MJESTU: /

Sindikalisti zbog velikog broja smrtnih slučajeva traže promjene zakona i zaštitu radnika

Najugroženiji tokari, kovinotokari, mehaničari...

Što se tiče broja ozlijeđenih na radu prema njihovim zanimanjima, najviše ih je bilo iz zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji, a potom u jednostavnim zanimanjima te onim uslužnim i trgovačkim, piše Novi list.

U obrtu i pojedinačnoj proizvodnji najčešće stradaju tokari, kovinotokari, strojarski mehaničari i srodna zanimanja, dok se u jednostavnim zanimanjima najviše ozljeda bilježi među čistačima ulica, a u uslužnim i trgovačkim zanimanjima među trgovcima. U odnsou na druga zanimanja, u velikom broju su se ozljeđivali i vozači te strojovođe prijevoznih sredstava i pokretnih strojeva.

U statistici HZZZSR-a stoji kako su prema naravi ozljeda najčešće rane i površinske ozljede, a zatim iščašenja, uganuća i nategnuća. Gotovo 60 posto ozljeda na mjestu rada odnosi se na gornje ekstremitete, a nešto više od 30 posto na donje ekstremitete pri čemu prednjače ozljede prstiju, odnosno koljena i potkoljenice te gležnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo