U sklopu nacionalne kampanje za mentalno zdravlje "Čujemte #Ispodpovršine" u utorak je održan treći panel o mentalnom zdravlju nacije za vrijeme pandemije, na kojem je upozoreno da istraživanje pokazuje kako čak petina stanovništva pati od nesanice, a depresija je u porastu.
Čak 20 posto stanovništva bori se s problemima nesanice, što izaziva brojne druge zdravstvene probleme, a anksioznost i depresija uzimaju maha, rečeno je na panelu uz poziv građanima da u slučaju takvih problema potraže stručnu pomoć jer se gotovo 95 posto psihičkih poremećaja danas uspješno liječi.
"Pokazalo se da oni koji pate od nesanice imaju značajno veći rizik za srčani i moždani udar, razvoj hipertenzije, dijabetesa, pretilosti i povišenih masnoća u krvi, ali i karcinoma. Pridržavanje higijene spavanja u mladosti je put za zdravo spavanje i u kasnijoj dobi", istaknuo je psihijatar i zamjenik ravnateljice Klinike za psihijatriju Vrapče Domagoj Vidović.
Tijekom pandemije slabila podrška okoline i prijatelja
Psihijatrica s Klinike za psihijatriju KBC-a Zagreb Martina Rojnić Kuzman naglasila je da stres utječe na zdravlje cijelog organizma, a ako se s vremenom ne smanji rezultirat će kroničnim disbalansom hormona.
Istraživanje pokazuje da, kako je pandemija odmicala, podrška obitelji bila je jednako prisutna, no slabila je podrška okoline i prijatelja. Istodobno, slabila je otpornost na stres, a simptomi su bivali sve jači.
Ravnatelj Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan" Igor Filipčić kaže da psihijatrijski bolesnici žive 10 do 15 godina kraće zbog tjelesnih komorbiditeta koji se kasno prepoznaju i lošije liječe.
Puno obrazovnih djelatnika nije spremno govoriti o suicidu s djecom
Zbog toga treba prepoznati simptome anksioznosti i depresije što ranije i krenuti s liječenjem što je moguće prije, istaknuo je Filipčić, jer liječenje je vrlo učinkovito ako se problem prepozna na vrijeme. Voditeljica Odjela za promicanje mentalnog zdravlja HZJZ-a Ljiljana Muslić upozorila je da su suicidalnost i psihički poremećaji prisutni i kod djece, stoga je važno da odgojno-obrazovni djelatnici to znaju prepoznati i na pravilan način komunicirati s njima.
Zbog toga je osmišljen program edukacije odgojno-obrazovnih djelatnika pod nazivom "Pomozi da" koji je krenuo od prošle godine.
"Ideja nam je bila da idemo na svakodnevno okruženje djece i mladih, osnažujemo djelatnike da bolje prepoznaju smetnje i dobiju alate s kojima mogu provjeriti što se s djecom događa i usmjere ih na traženje pomoći", rekla je Muslić.
Predsjednik udruge Životna linija Tin Pongrac kaže kako ga je zaprepastila činjenica koliko obrazovnih djelatnika nije spremno govoriti o suicidu s djecom. "Može se jako napredovati po pitanju edukacije, da se shvati kako razgovor o tome ne samo nije štetan, nego dovodi do prorade te teme, čime se može spriječiti suicidalnost. Imamo grupu za zajedničku potporu u koju ih možemo odmah primiti, a možemo im preporučiti i najbolje stručnjake za mentalno zdravlje", naglasio je Pongrac.
Pozvao je na osnivanje Nacionalnog centra za prevenciju suicida sa stručnjacima koji bi se sustavno borili protiv svih problema, naglasivši da se organiziranim djelovanjem može smanjiti stopa suicida.
