Obitelj dvogodišnje Mile pokušava pronaći način da se višak novca prikupljen za liječenje djevojčice na privatnom žiro računu Marina Rončevića što prije prebaci na račun Zaklade Nore Šitum i namijeni liječenju nekog drugog djeteta, a da se pritom ne mora platiti porez, piše Novac.hr.
'Želimo da sredstva u potpunosti budu dostupna za liječenje neke buduće djece'
"Razgovaramo s poreznim savjetnicima kako bi se pronašlo rješenje, sada nam je to prioritet. Želja nam je da se sve što ostane na računu što prije prebaci na Zakladu bez da se to oporezuje, tako da sredstva u potpunosti budu dostupna za liječenje neke buduće djece koja se nađu u sličnoj situaciji. Voljeli bismo da to bude povod da se nađe trajno zakonsko rješenje, da se ne plaća porez na novac prikupljen za liječenje djece", rekao je Milin djed Vladimir Rončević, kojemu je sin ostavio punomoć na svoj žiro račun.
Prema Zakonu o porezu na dohodak i pripadajućim pravilnicima, donacije za zdravstvene potrebe koje nisu pokrivene osnovnim ili dopunskim zdravstvenim osiguranjem ne podliježu oporezivanju, međutim samo do visine utrošenih sredstava za tu namjenu. To znači ako donirani novac nije u cijelosti utrošen za zdravstvene svrhe ili se skupi više od predviđenog, kao što je slučaj za Milu Rončević, taj neutrošeni dio smatra se oporezivim primitkom.
Pet milijuna kuna poreza
"Na višak prikupljenog novca potrebno je platiti porez kao na drugi dohodak, odnosno 10 posto od iznosa za mirovinsko osiguranje te na preostali iznos 24 posto poreza", objašnjava porezna stručnjakinja dr. Marija Zuber.
To znači da će se milijuni kuna, umjesto za liječenje nekog drugog djeteta, uplatiti u državni proračun. Kako je na računu Milinog oca prikupljeno više od 30 milijuna kuna, tek polovica je potrebna za njezino liječenje ostatak će se tretirati kao dohodak Marina Rončevića i na to bi trebao platiti, ugrubo, gotovo pet milijuna kuna doprinosa i poreza.
"Prema mojem mišljenju, porez se ne bi trebao platiti ako se novac preusmjeri za zdravstvene potrebe nekog drugog djeteta jer se tada ne bi mijenjala porezna namjena. No, to ne propisuju važeće zakonske odredbe i ovaj bi stav mogao postati pravovaljan samo ako takvu interpretaciju objavi Ministarstvo financija", kaže dr. Zuber.
Kako navodi Novac.hr, poslali su upite na Ministarstvo financija i Poreznu upravu.
Povrat novca donacijom
Pokazalo se kako su banke naplaćivale uobičajenu naknadu pri uplatama za Milu, pa je tako, naprimjer, Erste banka u tri dana ostvarila 20 tisuća kuna na naknadama. Međutim, kada su uvidjeli da je riječ o humanitarnoj akciji, prestali su to činiti, te su uplatili donaciju u iznosu od 40 tisuća kuna na račun Zaklade Nore Šitum.
HPB, PBZ i Zaba naplaćivale su naknade po transakciji i sve tri banke najavile su kako će vratiti novac putem donacije. Addiko banka, također, je naplaćivala naknade u iznosu od 1,7 do 1,9 kuna po transakciji. Jedina banka koja nije uzimala naknade bila je RBA.