U sklopu projetka izrađeno je klimatsko modeliranje do kraja 2070. na superračunalu VELEbit, vrijednom 521.145 eura. Cijeli projekt vrijedi 770.000 eura i financiran je iz EU fondova, a u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike provela ga je u proteklih godinu i pol dana tvrtka Eptisa Adria, piše Večernji.
Manje oborina, više suše
Superračunalo je s pomoću klimatskih modela projiciralo stanje atmosfere u budućnosti, a prema prezentaciji voditelja projektne skupine dr. Vladimira Kalinskog, izračunalo je da će do 2070. u odnosu na razdoblje 1971.-2000. srednja godišnja količina oborina biti u daljnjem trendu smanjenja, i to do pet posto u gotovo cijeloj Hrvatskoj.
Oborina će u svim sezonama biti manje, dok će se povećati broj sušnih dana. I snijega će biti manje, a doći će i do smanjenja površinskog otjecanja u cijeloj Hrvatskoj. Srednja temperatura zraka porast će od 1.5 do 2.2 Celzijeva stupnja u svim sezonama i u cijeloj Hrvatskoj.
Broj vrućih dana s temperaturama iznad 30 stupnjeva Celzijevih dosta će narasti, takvih će danas biti i do 12 više u odnosu na referentno razdoblje. Porast će i broj toplih noći s temperaturom višom od 20 stupnjeva.
Rast razine mora, češće poplave i bujice
Narast će i srednja razina mora. Do kraja ovog stoljeća ona bi trebala porasti za 32 do 54 centimetara. Te će pak promjene dovesti do smanjenja količine vode u vodotocima i izvorištima, smanjit će se vodne zalihe u podzemlju, ali i razina vode u jezerima. No, povećat će se učestalost i intenzitet poplava i bujica.
Poljoprivrednicima će trebati više vode za navodnjavanje zbog čestih suša, dok će česte poplave smanjiti ili posve uništiti prinose. Češći će biti i šumski požari do kojih će dolaziti i na kontinentu.
Zbog porasta temperature mora povećat će se brojnost stranih vrsta ribe.
Klimatske promjene dovest će i do smanjenja proizvodnje električne energije u hidroelektranama zbog smanjenja protoka i suša, a povećat će se njezina potrošnja zbog povećane temperature zraka.
Ekstremni vremenski uvjeti
UV zračenje će biti pojačano, a zbog povećanja učestalosti ekstremnih vremenskih uvjeta obala će turistima biti manje atraktivna, no zato bi se trebao pojačati turizam u kontinentalnom dijelu zemlje.
Zbog nepovoljne klime povećat će se smrtnost stanovništva, a dogodit će se i promjene u epidemiologiji akutnih zaraznih bolesti. Zdravstveno ispravna voda bit će često i dugotrajno nedostupna. Javljat će se epidemije i pandemije zbog utjecaja klimatskih promjena na način prijenosa bolesti, piše Večernji.
Zbog povećanja broja vrućih dana u naseljima će se stvarati toplinski otoci, zbog učestalosti i intenziteta oborina u kratkom razdoblju prijetit će i poplave. U obalnim urbanim sredinama suočavat će se s poplavama zbog ekstremnih oborina i podizanja razine mora, piše Večernji.
