Na pitanje suca odakle mu ta informacija, Stupar je odgovorio da su mu to rekli Arkan i Giška gte da je u otmici sudjelovalo četiri ili pet ljudi.
Željko Ražnatović Arkan i Đorđe Božović Giška bili su prije rata okorjeli srpski kriminalci koji su onomad surađivali i odrađivali prljave poslove za UDBA-u. Početkom rata na prostoru bivše Jugoslavije njih dvojica su osnovali paravojnu dobrovoljačku postrojbu Srpska garda.
"Za Đurekovića je bila nadležna hrvatska služba"
Na pitanja suca o UDBA-inim likvidacijama u inozemstvu, Stupar je kazao da je "Služba imala takve metode", da je liokvidacije naređivalo Vijeće za zaštitu ustavnog poretka, te da se odluka potom priopćila nadležnoj republici (u tadašnjoj SFRJ) koja bi to najbolje izvršila.
Na pitanje tko je predlagao ubojstva, Stupar je odgovorio da je "politika odlučila i donijela odluku, a organi unutarnjih poslova izvršavali" te da bez predsjednika SFRJ ništa nije bilo moguće.
Što se slučaja Đureković tiče, Stupar je kazao kako je siguran da je nadležna bila hrvatska služba.
Đureković je trebao biti otet, a ne ubijen
"Đureković je počeo bježati, tim je izgubio živce, počeli su pucati, kad ga je vozilo trebalo preuzeti, krvario je pa su ga ubili. Imali su logistiku, bilo ih je 4-5, promatrali su i pratili prije toga Đurekovića", kazao je Stupar sucima dodavši da su sudionici imali dostavno vozilo s njemačkim registracijskim pločicama kojim su ga htjeli prebaciti u Hrvatsku gdje bi mu se sudilo kao izdajniku države.
Rekao je i da zna ime jednog sudionika, ali ga ne želi otkriti. Sudac Manfred Dauster na to ga je upozorio na opasnost od kaznenog postupka u Njemačkoj ako prešuti ime koje zna.
Agent UDBA-e proučavao emigraciju
U prijepodnevnim satima videovezom iz Podgorice sud je ispitao i bivšeg agenta crnogorske UDBA-e Vukosava Balevića koji se pod kodnim imenom Fistik i lažnim imenom Marko Horvat bio umiješao među hrvatske emigrante u Bavarskoj, a došao je tako i do Stjepana Đurekovića.
No, on je zanijekao da je radio za bilo koju jugoslavensku obavještajnu službu, a da se s Đurekovićem susreo samo jednom i to na pola sata. Lažno ime morao je, kaže, uzeti kako bi dobio lažnu putovnicu jer je, po vlastitim riječima, znanstveno istraživao emigraciju i bilo ga je strah ući u Njemačku pod pravim imenom studenta koji piše diplomski.
Umirovljeni admiral Mamula ne može svjedočiti
Na izravno pitanje suca Daustera je li sudjelovao u ubojstvu Đurekovića, Balević nije želio odgovoriti. On je suce pokušao uvjeriti da se u emigraciji bavio znanošću, a ne špijuniranjem za UDB-u.
Vijeće je htjelo ispitati i bivšeg jugoslavenskog ministra obrane, 95-godišnjeg umirovljenog admirala Branka Mamulu, no on je dopisom javio da je bolestan, nepokretan i dementan, pa je sudac Dauster od suda u Podgorici zatražio Mamulinu liječničku dokumentaciju koju će pregledati bavarski liječnici.
