Linićevo isključenje pokrenulo je Predsjedništvo stranke, na prijedlog predsjednika SDP-a i hrvatskog premijera Zorana Milanovića, koji je ocijenio da je Linić nanio značajnu štetu ugledu stranke, kada ga je javno optužio da je zlouporabio službe kako bi se s njim obračunao, da je štitio svog prijatelja Sinišu Petrovića, iako je u Nadzornom odboru INA-e radio protivno nacionalnim interesima te da su članovi njegove obitelji i prijatelji dobivali povoljne kredite od HBOR-a.
Odluka običnom većinom
Protiv Linićeva isključenja na sjednici Predsjedništva SDP-a u srijedu glasovali su Zlatko Komadina, Rajko Ostojić, Mirando Mrsić i Davor Bernardić.
Po SDP-ovu Statutu, odluku o isključenju iz stranke Glavni odbor donosi običnom većinom, odnosno glasovima većine članova nazočnih na sjednici.
Glavni odbor SDP-a ima ukupno 103 člana, no nakon suspenzije Željka Sabe i Marine Lovrić Merzel, pravo glasa sutra će imati 101 član toga tijela.
Teško da će protiv Milanovića?
U stranačkim kuloarima od srijede su se mogle čuti različite teorije i procjene o tome hoće li Glavni odbor prihvatiti Linićevo isključenje iz SDP-a, no prevladava mišljenje kako je teško očekivati da bi se to tijelo moglo suprotstaviti predsjedniku stranke i riskirati prijevremene parlamentarne izbore.
Dio SDP-ovaca, međutim, podsjeća da je uz Linića čvrsto riječka organizacija stranke, ali i da se protiv njegova isključenja na sjednici stranačkog Predsjedništva izjasnio predsjednik zagrebačke organizacije Davor Bernardić i još dvojica utjecajnih zagrebačkih SDP-ovaca Mirando Mrsić i Rajko Ostojić.
Zagreb i Rijeka ruše šefa
Podsjećaju da čak trećina članova Glavnog odbora dolazi iz Zagreba i tumače da bi se moglo dogoditi da zagrebački i riječki SDP-ovci zajedno sruše Milanovićev plan.
To, kažu, nije isključeno bude li glasovanje o Linićevu isključenju tajno.
Po Statutu SDP-a, Glavni odbor o svim pitanjima u pravilu odlučuje javno, ali može odlučiti i da o bilo kojem pitanju tajno glasuje.
Analiza izbornih rezultata
Uz glasovanje o Linićevu isključenju pred Glavnim odborom je još jedna važna točka - analiza izbornih rezultata za Europski parlament.
Milanović će Glavnom odboru podnijeti izvješće o rezultatima koje su stranka i koalicija predvođena SDP-om ostvarile na euroizborima 25. svibnja, a u stranci nitko ne dvoji da su oni loši.
O Milanovićevom izvješću Odbor raspravlja i glasuje, a stranački statut propisuje da Glavni odbor "u slučaju bitnih razlika u ocjenama i stavovima između Glavnog odbora i predsjednika SDP-a dvotrećinskom većinom ukupnog broja članova raspisuje izvanredne izbore za predsjednika SDP-a".
Komadina podgrijao teoriju o postavljanju pitanja povjerenja
Na temelju te odredbe, nagađa se da bi se na Glavnom odboru SDP-a sutra moglo pokrenuti i pitanje Milanovićeve smjene, a ta je nagađanja dodatno podgrijala najava potpredsjednika stranke i prvog čovjeka primorsko-goranske organizacije SDP-a Zlatka Komadine, koji je nakon sjednice na kojoj je Predsjedništvo odlučilo o Linićevu isključenju najavio da će se kandidirati za predsjednika stranke.
Pritom nije želio reći računa li na izvanredne izbore u stranci ili namjerava čekati kraj mandata Milanovićeve vlade.
Za rušenje Milanovića treba dvotrećinska većina
Kazao je tek kako ga zanima isključivo dužnost u SDP-u i da nije zainteresiran za bilo koju funkciju u izvršnoj vlasti.
Budući da je za rušenje Milanovića potrebna dvotrećinska većina u Glavnom odboru, riječkoj i zagrebačkoj organizaciji, ako bi se udružile u takvom pokušaju, podršku bi trebao dati i dobar dio dalmatinskih SDP-ovaca.
Takav se scenarij u ovom trenutku, međutim, smatra malo vjerojatnim.