Iz zagrebačkog potopa isplivali su dugogodišnji problemi građana
Zagreba. Na Trnju su da bi spriječili poplavu, stvar uzeli u
svoje ruke. Provalili su u ustavu kojom se kontrolira brana
u odvodnom kanalu prema Savi i sami je otvorili nakon čega se
voda počela povlačiti.
To je trik koji se, kažu stariji stanovnici, koristi već
generacijama. No, vlasnici ustave, Hrvatske vode, neovlašteni
ulazak prijavili su policiji i tvrde da nisu krivi za poplavu.
Odgovorni bi bili, kažu, da je voda nadirala iz suprotnog
smjera.
U studiju RTL-a Danas gostovao je jedan od vodećih domaćih stručnjaka za vodovod i odvodnju, prof. Vladimir Andročec s Građevinskog fakulteta.
"Grad Zagreb se intenzivno razvija zadnjih sto godina i u samom centru, što se tiče odvodnje, napravljen je mješoviti sustav - fekalna i oborinska kanalizacija vode u jedan sustav i sve ide u Savu. Danas je to malo modernije pa preko uređaja za pročišćavanje vodi u Savu. Rubni dijelovi koji su modernije izgrađeni imaju tzv. razdijelni sustav koji se danas upotrebljava, znači posebno oborinski, a posebno fekalni sustav".
"Kad imamo ovakvu situaciju, gdje je Zagreb geografski položen tako da pada od Sljemena prema Savi, onda se događa ova epizoda koja je bila veoma kišna, a za koju su meteorolozi ocijenili da se događa jednom u sto godina".
Na pitanje tko je onda kriv, Andročec kaže da postoji Zakon o vodama koji jasno definira ovlasti pojedinih sudionika u korištenju voda i zaštiti. Podsjetio je da Zagreb na obroncima Sljemena ima niz retencija koje su izgradile Hrvatske vode.
"One su regulirale te gornje potoke, i da njih nema, poplava bi bila puno veća. Ako je to u vlasnštvu Hrvatskih voda, onda naravno Hrvatske vode imaju odgovornost za uporabu tog sustava", kaže Andročec.
A odgovornost Grada Zagreba?
"Ne vidim što bi Vodoopskrba i odvodnja osim dogovora s Hrvatskim vodama da se time upravlja i da, kad je već najavljena ta epizoda, dogovore se kako reagirati u tom slučaju", odgovara Andročec.
Mnogi se pitaju zašto poplave nije bilo Varaždinu u kojem je palo mnogo više kiše. Andročec kaže da je riječ o potpuno drukčijoj situaciji.
"Riječ je o malom gradu, na ravnoj površini, s puno parkova. Pun je infiltracijskih površina na kojima se voda može infiltrirati. Ima manje asfalta za razliku od Zagreba, gdje se voda jače slijeva u taj kanalizacijski sustav. Dolazak oborinskih voda sa sljemenskih obronaka jedan je od bitnih faktora zagušenja kanalizacijskog sustava. Naravno da projektiranje tog sustava mora biti takvo da se razmišlja o ovakvim epizodama i da se one spriječe. To je poziv i Hrvatskim vodama i Vodovodu da stručno i znanstveno pokušaju što prije realizirati projekt Strategija razvoja vodoopskrbe i odvodnje koji je na razini papira", zaključuje Andročec.
