Pelješki most sa svoja 2404 metra opasao je Malostonski zaljev i spojio Hrvatsku. Sada je dio dalmatinskog krajolika, ali taj krajolik nije nimalo bezopasan. Most se nalazi na izuzetno trusnom seizmičkom području, na kojem su česti i jaki vjetrovi. Stoga se postavlja pitanje može li ga srušiti potres, kolike udare juga i bure može podnijeti, što ako se u most zabije brod te kako će se motriti njegova nosivost i stabilnost tijekom godina
Goran Legac, inženjer koji vodi projekt cestovnog spajanja južne Dalmacije s ostatkom zemlje, svojim timom stručnjaka raznih struka i uz pomoć brojnih nadzornih službi 'visi' nad glavama Kineza koji grade Pelješki most te Grka (tvrtka Avax) i Austrijanaca (Strabag) čiji zadatak je izgradnja pristupnih cesta, piše tportal.
''Uobičajeno je očekivati kako će se u projektiranom životnom vijeku građevine, recimo 100-godišnjem periodu, konstrukcija i oprema mosta kroz redovno i izvanredno održavanje kompletno popraviti, pa zamijeniti. Znači ako je gradnja koštala dvije milijarde kuna barem još toliko će se potrošiti u 100 godina na održavanje. Naravno ti troškovi će u početku biti manji, a kasnije će rasti, sukladno garancijama izvođača'', tvrdi Legac.
Treba uzeti u obzir da je jug Hrvatske jedno je od najtrusnijih područja u zemlji. Po procjenama seizmologa, maksimalan intenzitet potresa koji može zadesiti Dalmaciju kreće se od 6,3 do 7 stupnjeva po Richteru. Ne ohrabruje ni činjenica da se u blizini Pelješkog mosta nalazi nekoliko rasjeda, što je vidljivo uvidom u znanstvenu bazu podataka Europskih seizmičkih rasjeda.
''Istina je da se most nalazi u zoni vrlo visoke seizmičke aktivnosti, s projektnim ubrzanjem tla na razini temelja od 0,34 g, što je izuzetno snažno. Međutim konstrukcija je projektirana i konstruirana tako da izdrži djelovanje potresa bez rušenja. Graničnim stanjem uporabivosti osigurana je dovoljna krutost tako da i nakon potresa most bude upotrebljiv. Znači, on može odoljeti i najsnažnijim potresima koji se očekuju u tom području'', izjavio je Legac.
Pojasnio je da su za temeljenje stupova koji se nalaze u moru korišteni piloti, odnosno ogromne čelične cijevi promjera 1,8 metara i dva metra. Njihova duljina je od 36 do 130,9 metara.
Piloti su zabijeni u morsko dno, s time da je pilot od 130,9 metara svjetski rekorder. Uobičajeno se piloti ovakvih duljina izvode u nastavcima. Krajnji piloti su u potpunosti ispunjeni betonom, a u središnjem dijelu ispunjeni su do dubine 40 metara kako bi se osigurala njihova pozicija. Piloti su na razini mora usidreni u masivnu betonsku naglavnicu, tako da su osigurane potrebna nosivost i horizontalna krutost temelja. Na naglavnicama stoje stupovi mosta.
Lokacija mosta poznata je po jakim vjetrovima. Mnogi se pitaju hoćemo li imati istu situaciju kao s Masleničkim mostom, a koji se zatvara kad zapuše orkanska bura?
''U analizi su predviđeni udari vjetra od čak 180 kilometara na sat. Iz mog iskustva, jer blizu mosta živim oko tri i pol godine, u Malostonskom zaljevu jugo je puno intenzivnije od bure. Čitavom dužinom mosta s obje strane nalazit će se burobrani visine 3,2 metra. Slične burobrane možete vidjeti na vijaduktu Baričević na autocesti kod Sv. Roka. Oni su garancija da će se promet nesmetano odvijati u gotovo svim vremenskim uvjetima do brzine vjetra od 180 kilometara na sat'', kazao je Legac.
''Trenutačno nema nikakvih brodskih linija na tom području. Bez obzira na to, predviđen je plovidbeni put koji prolazi kroz središnji raspon. Veliki brodovi plovit će ispod mosta uz pomoć remorkera, a oni srednji uz pomoć peljara. Tako će biti spriječen udar velikih brodova u stupove'', nastavlja Legac.
Stupovi su projektirani tako da izdrže udar broda, s time da oni u sredini, između kojih prolazi plovni put, mogu izdržati udar srednje velikog broda od 100 metara duljine i mase 10.000 tona.
