Investitor Saif Alketbi iz Ujedinjenih Arapskih Emirata stekao je 43,4 posto udjela u hrvatskoj kompaniji Fortenova Grupa kupivši udio Sberbanka. Ta financijska transakcija, koja se odnosi na 43,4 posto udjela u nizozemskom holdingu Fortenova Group, jedinom dioničaru Fortenova Grupe d.d., dovršena je u ponedjeljak 31. listopada.
Ovo je do sada najveći i najvažniji ulazak arapskog kapitala u Hrvatsku te je isto tako poprilično kontroverzan. Naime, iz Fortenova grupe kao i iz Vlade RH tvrde da nemaju nikakvih službenih saznanja o prodaji udjela Sberbanka.
"Pozadinu konkretne poslovne operacije ne možemo komentirati jer o njoj nemamo nikakvih službenih saznanja, niti je u tome Vlada na bilo koji način bila uključena. Nadležni resori provjerit će sve relevantne činjenice vezane uz preuzimanje udjela Sberbanka u Fortenovi", poručili su iz Vlade.
Cijelu su situaciju za Danas.hr prokomentirali ekonomski analitičar Damir Novotny i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić.
"Nije mi čudno što nitko nije znao. Nisu nepoznate transakcije takozvanog neprijateljskog preuzimanja, to se događa. Nitko ne može dioničarima odnosno suvlasnicima Fortenova Grupe zabraniti prodaju tih udjela. Drugo je pitanje kako će se to provesti u smislu prijenosa udjela vlasništva odnosno dionica u Nizozemskoj jer su, kao što znamo, takve transakcije nemoguće u smislu sankcija koje se provode protiv Sberbanke. Taj fond je objavio da je otkupio odnosno da je proveo kupoprodajnu transakciju, ali sad kako će je provesti to je drugo pitanje", poručio je Novotny.
Iz ureda Saifa Alketbija, "iskusnog ulagača na tržištu privatnog kapitala koji ima značajna ulaganja u nekoliko sektora", tvrde ovime započinje razdoblje njegovog strateškog ulaganja u Hrvatsku te su uvjereni da će ovo ulaganje biti iznimno korisno za Fortenova Grupu i hrvatsku ekonomiju.
"To je klasična i uobičajena retorika onih koji preuzimaju i naravno da će reći da je to korisno. To je transakcija koja je korisna za fond koji ulaže jer da nije korisna ne bi ulagali. Naravno, oni u smislu PR-a nastoje pridobiti simpatije javnosti, to je sasvim normalno u takvim situacijama", tvrdi Novotny.
Imovina Sberbanka je pod sankcijama i za kupoprodaju je potrebno ishoditi posebne dozvole tijela nadležnih za provedbu sankcija, poručili su iz Fortenove nakon što je objavljeno da je udio kupio investitor iz Emirata.
"Jedan dio zemalja nije podržao sankcije Rusiji pa prema tome nije nemoguće da se odvijaju raznorobne i raznorazne transakcije. Očito je da se imovina ruskih banaka te ruskih privatnih i državnih kompanija koje su pod sankcijama nastavlja prodavati. Te sankcije ne sprječavaju provođenje tih transakcija izvan Europske unije. Rusija unatoč sankcijama dobro posluje i trguje s Indijom, s Kinom, s nekim arapskim zemljama, s Iranom prema tome nisu isključene ni druge transakcije kupoprodaje imovine ruskih banaka i poduzeća u Europskoj uniji koji su pod sankcijama. Ali, recimo, ja mogu kupiti stan koji nije useljiv, ali kako ću se useliti u njega to je drugo pitanje", zaključuje Damir Novotny.
"U normalnim uvjetima ovakva transakcija ne bi izazvala ovakvu pažnju osim na tržištima kapitala gdje neki vlasnik dionica prodaje svoje vlasništvo nekome drugome. Dakle, vrlo transparentno, ugovorno, jasno na tržištu kapitala. S obzirom na to da je riječ o dioničaru koji podliježe sankcijama, načelno govoreći to nije moguće osim u posebnim uvjetima koje onda treba osigurati temeljem dozvola od tijela koji brinu o provođenju sankcija", tvrdi Brkić.
No, ovo nije prvi pokušaj preuzimanja Fortenove.
"Prvi pokušaj trgovine iz Mađarske nije prošao jer nisu ishodili dozvole. Drugi pokušaj su mirovinski fondovi gdje su navodno dozvole bile ishođene, ali je Allianz kao suvlasnik AZ fonda stopirao tu transakciju. Što znači da je moguće bilo, ako je to točno, ishodovati dozvolu i legalno kupiti.
Ovo je sad treći pokušaj gdje se ne vidi je li riječ o ishodovanju dozvole ili pak nije pa je riječ o kršenju sankcija što bi onda bilo krivično djelo.
Kompanija se ogradila od toga, mi s tim nemamo nikakve veze. Indikativno je iz onoga što se vidi iz medija da nije bilo nikakvog dubinskog snimanja kompanije nakon mirovinskih fondova što upućuje na mogući pokušaj izbjegavanja sankcija jer da kupujete nešto za 500 milijuna eura, a da u potpunosti niste upoznati sa situacijom u kompaniji - to bi moglo upućivati na takvo nešto. To su sada ipak čiste špekulacije", objašnjava profesor Brkić.
